![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/0b/Chromosome.svg/langhr-640px-Chromosome.svg.png&w=640&q=50)
Kromatida
From Wikipedia, the free encyclopedia
Kromatida je tvorevina koja sadržava jednu spiraliziranu i kondenziranu molekulu DNK[1] i bjelančevina.[2] Polovica je udvostručenog kromosoma.[2] Ona je radi mitoze ili mejoze povezana centromerom s drugom jednakom tvorevinom u kromosom.[1]
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/0b/Chromosome.svg/640px-Chromosome.svg.png)
Prije nego što se udvostruči, kromosom se sastoji od jedne molekule DNK. U podfazi sinteze u interfazi, udvostručuje se DNK u obliku uzvojnice odnosno nastaju kromatide.[3] odnosno drugim riječima, repliciranjem DNK povećava se količina DNK ali se ne povećava broj kromosoma. Kromatide su dvije istovjetne kopije od koja svaka čini jednu polivicu repliciranog kromosoma.[4] Kromatide se u kasnijim fazama stanične diobe razdvajaju po dužini čime postaju jednostruki kromosomi.[5] Obično su genski identični (homozigotni), no mogu se pojaviti male razlike zbog mutacija, čime postaju heterozigotni. Ne smije se miješati s pojmom ploidnosti organizma, koji označuje broj homolognih kromosoma u kromosomu.
Sestrinske kromatide su dvije kromatide koje su povezane centromerom u kromosom.[1]
Kromatida je građena od dijelova koji prihvaćaju boju. Nazivamo ih kromomerama (tamni dijelovi, DNK). Dio kromatide koji ne prihvaćaju boju nazivamo kromonema (histon, bjelančevina, oko 60 aminokiselina).[6]