![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/3c/Fleuron.eglise.Saint.Urbain.Troyes.png/640px-Fleuron.eglise.Saint.Urbain.Troyes.png&w=640&q=50)
Križni cvijet
From Wikipedia, the free encyclopedia
Križni cvijet (njem. Kreuzblume, eng. Cross flower, rus. Krestotsvet) je naziv za ukrasni element gotičke i neogotičke arhitekture u obliku četiriju stiliziranih latica ili listova koji sačinjavaju križ.[1] Motiv se nerijetko umnažao, pa tako postoje mnogi primjeri dvostrukih križnih cvjetova.[2]
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/3c/Fleuron.eglise.Saint.Urbain.Troyes.png/320px-Fleuron.eglise.Saint.Urbain.Troyes.png)
Obično se nalazi na vršku tornjeva, fijala, zabata ili učelka (wimperge).[3]
S obzirom na to da su često bili izrađivani od poroznoga kamena, rijetko su sačuvani u izvornom obliku, tim prije što su zbog bogate skulpturalne modelacije pri kojoj su bila primjenjivana značajna istanjenja i preforacije, vrlo skloni pucanju, te stoga sačuvani samo fragmentarno.
Dva križna cvijeta na glavnim tornjevima Kölnske katedrale, oblikovani u neogotičkom stilu i postavljeni 1880. imaju promjer 6,40 i visinu od oko 9,50 metara.
Upravo kao što mu to kaže i naziv, vrh križnog cvijeta u pravilu je u formi cvijeta ili pupoljka[4] što svakako ima simboličko značenje, koje vjerojatno ima odraza u riječima sv. Terezije Avilske: „Sinovi zemlje svoju ljubav izražavaju ružama, a Gospodin, kao poruku svoje ljubavi, šalje trnje.“[5] Na taj način križ povezuje dva svijeta: zemaljski i nebeski, spajajući njihove suprotnosti.[6]