Krivolov
From Wikipedia, the free encyclopedia
Krivolov ili lovni kriminal je protuzakoniti lov, ribolov ili hvatanje divljih životinja. Krivolovci koji se bave krivolovom su se povijesno nazivali i lovokradicama, kradljivcima divljači, lovcima-pljačkašima ili lukavcima (njem. Schwarzgeher). Krivolov može biti nezakonit zbog:
- Lov ili ribolov izvan zakonom utvrđene sezone (lovostaj).
- Krivolovac nema dozvolu.
- Životinja se nalazi u zabranjenom području.
- Pravo na lov na tu životinju netko polaže.
- Naprava koja se koristi je nezakonita, ili
- Sredstva koja se koriste su nezakonita (npr. zamke, reflektori za omamljivanje ili paraliziranje jelena ili zečeva ili eksplozivi za ubijanje ribe).
- Životinja ili riba je zaštićena zakonom ili je navedena kao ugrožena vrsta.
- Životinju ili biljku označio je lovočuvar.
UN su u svom dokumentu „Petnaest ciljeva održivog razvoja” (Sustainable Development Goal 15 ili SDG 15) u članku 15.7 naglasili važnost održive uporabe lovišta, koje se sastoji i u „hitnom djelovanju za okončanjem krivolova i nezakonite trgovine zaštićenih vrsta flore i faune, kao i djelovanju na ponudu i potražnju nezakonito stečenih proizvoda divljine” kako bi se divljina osigurala za današnji i buduće naraštaje[1]. Hrvatski Zakon o lovstvu u dijelu „V. Uzgoj i zaštita divljači”, članak. 54, točka 16., navodi kako „uzgoj i zaštita divljači obuhvaća i suzbijanje protuzakonitog lova”[2].
Ilegalna trgovina divljim životinjama u svijetu procjenjuje se na od 10-20 milijardi dolara godišnje, prema Interpolu. No, teško je povući granicu između nelegalne i održive legalne trgovine divljim životinjama; neke vrste se mogu legalno prodavati sve do istrebljenja, dok je neke vrste moguće održivo nelegalno prodavati[3]