![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/26/Root_vegetables_%25282944502774%2529.jpg/640px-Root_vegetables_%25282944502774%2529.jpg&w=640&q=50)
Korjenasto povrće
From Wikipedia, the free encyclopedia
Korjenasto povrće podzemni su dijelovi biljaka, koji se koriste kao hrana. Iako botanika razlikuje razne vrste korijenja (kao što je glavno i gomoljasto korijenje) i ostalo (kao što su: lukovice, izdanci, podanci i gomolji), izraz "korjenasto povrće" primjenjuje se na sve ove vrste u poljoprivrednoj i kulinarskoj upotrebi.[1]
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/26/Root_vegetables_%282944502774%29.jpg/640px-Root_vegetables_%282944502774%29.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fa/Root_vegetables%2C_2007.jpg/640px-Root_vegetables%2C_2007.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/33/7carrots.jpg/640px-7carrots.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/01/Raphanus_sativus.jpg/640px-Raphanus_sativus.jpg)
Korjenasto povrće općenito je biljni organ za skladištenje energije u obliku ugljikohidrata. Razlikuju se u koncentraciji i ravnoteži između škroba, šećera i drugih vrsta ugljikohidrata. Posebno su gospodarski važni oni s visokom koncentracijom ugljikohidrata u obliku škroba; škrobno korjenasto povrće važna je osnovna hrana, osobito u tropskim regijama, zasjenjujući žitarice u većem dijelu središnje Afrike, zapadne Afrike i Oceanije, gdje se koristi izravno ili u obliku pirea za pripremu hrane kao što su: fufu ili poi.
Mnoga korjenasta povrća dobro se čuvaju u podrumima i po nekoliko mjeseci. Ovo je jedan od načina pohranjivanja hrane za upotrebu dugo nakon žetve, što je posebno važno u netropskim geografskim širinama, gdje je zimi nema puno hrane. Postoje i metode produženja sezone koje mogu produžiti berbu tijekom cijele zime, uglavnom korištenjem plastenika.
Mnoge vrste korjenastog povrća sadrže aktivne biljne komponente koje djeluju antioksidativno i zaštitno na zdravlje našeg organizma. Tako mrkva sadrži biljne pigmente karotenoide koji su prekursori sintezi vitamina A u ljudskom tijelu.[2]