Kirenijsko gorje
From Wikipedia, the free encyclopedia
Kirenijsko gorje (grč.: Κερύνειο Όρος; tur.: Girne Dağları) dugačak je i uzak planinski lanac koji se proteže otprilike 160 km duž sjeverne obale otoka Cipra. Čini ga uglavnom tvrdi kristalni vapnenac, s nešto mramora.[1] Njegov najviši vrh je 1024 m visoka planina Selvili.[2] Drugo ime za Kirenijsko gorje je Pentadaktilos (grč.: Πενταδάκτυλος; tur.: Beşparmak),[3] premda Encyclopædia Britannica navodi Pentadaktilos kao "zapadni dio" Kirenijskoga gorja[4] ili dio zapadno od sela Melounta.[2] Pentadaktilos (hrv. "petoprsti") je tako nazvan po jednoj od svojih najistaknutijih karakteristika, vrhu koji podsjeća na pet prstiju.[3]
Kirenijsko gorje | |
---|---|
Planina | |
Kirenijsko gorje | |
Položaj | |
Koordinate | 35°16′59″N 33°32′02″E |
Država | Cipar |
Fizikalne osobine | |
Najviši vrh | 1024 m |
Geologija | |
Geološka starost | mezozoik - kenozoik |
Kirenijsko gorje dobilo je ime po Kirenijskim planinama u Ahaji u Grčkoj, koje su dobro poznate iz mitologije zbog povezanosti s jednim od 12 Heraklovih poduhvata, hvatanjem jelena Kerinitisa koji je ondje živio. Ovaj Artemidin sveti jelen sa zlatnim rogovima i brončanim nogama trčao je tako brzo da ga nitko nije mogao dostići. Heraklo ga je međutim uspio uhvatiti i živog prenijeti u Mikenu nakon što ga je progonio godinu dana.
Razarajući požar u srpnju 1995. spalio je velike dijelove Kirenijskoga gorja, što je rezultiralo gubitkom značajne šumske površine i prirodnog staništa.