Jugoistočni Indijanci
From Wikipedia, the free encyclopedia
Jugoistočni Indijanci, Indijanci s jugoistočnog kulturnog područja Sjeverne Amerike koje se na sjeveru graničilo Sjeveroistočnim šumama na zapadu s prerijama, i na jugu i istoku Atlantskim oceanom i Meksičkim zaljevom. Mnogi geografi Jugoistok dijele na tri glavne zone: 1. Obalne ravnice (Coastal Plain), atlantska obala od Virginije do Floride; b. Piedmont, između planina Appalachian i obalnih ravnica; c. šumovite niske planine Southern Appalachian.
Kultura ovih plemena temelji se na obradi tla, odnosno uzgoju kukuruza, i poznato je po plesnim svečanostima posvečenim kukuruzu (Green Corn Dance). Jedino pleme koje je živjelo od ribarstva bili su floridski Calusa Indijanci. Mnoga plemena bilča su vezana u konfederacije od kojih su najvažnije Creek i tri caddoanske konfederacije Hasinai, Natchitoches i Kadohadacho. Domorodačka populacija u ovom kraju procjenjena je na 120,000 u vrijeme prije kontakta. Sastojala se od velikih plemenskih grupa, nezavisnih sela i autonomnih seoskih zajednica, od kojih su mnoge nestale ubrzo nakon kontakta.
U obalnoj ravnici dominira borova šuma, polagane rijeke koje teku prema Atlantiku i močvare. Ovdje je još zastupljen čempres, zimzeleni hrast, trska, razne vrste bobičastog voća i španjolska mahovina. Najvažnija divljač je jelen, a slijedi ga medvjed, oposum, kunić, rakun, vjeverice, dabar, riba (kao što su jesetra i som), školjkaši, rak, zmije, kornjače, patke i puran.
Piedmont koji se prostire između Appallachiana i obalne ravnice nekd je bio dom hrastovih šuma, američkog hickory-oraha, borova, topola i javora. Cijeli kraj izrezbaren je mnogim rijekama koje teku s Appallachiana prema obali.
Gorje Appallachian je jedno od najstarijih planina Sjeverne Amerike. Dom su mnogih životinjskih vrsta (među inima srna, medvjed, orao, puran) i obrasle žumama borova, američkog oraha i kestena.[1]