Poslije završene osnovne i srednješkole, u Zagrebu je na Filozofskom fakultetu studirao etnologiju i polonistiku: diplomski rad na temu etnoteatrologije obranio je u ožujku 1997. te stekao visokostručno zvanje Profesor etnologije i poljskog jezika i književnosti. Od rane se mladosti bavi istraživanjem narodnebaštine, proučavanjem i izradom narodnih nošnji te bilježenjem glazbenoga i plesnoga nasljeđa Hrvata, posebice kajkavaca. U početku se folklorom bavio kao amater: od 1983. do 1986. godine polazio je ljetnu i zimsku Školu folklora dr. Ivana Ivančana, na kojoj je u razdoblju od 1993. do 1996. vodio i nastavu na temu „Narodne nošnje“.[3] Od 1990. do 1993. bio je zaposlen i kao plesač/pjevač u Ansamblu narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, s kojim i danas uspješno surađuje kao autor glazbenih obrada i koreograf.[7][8][9][10] Dvije je godine (od 1995. do 1997.) djelovao i kao stručni suradnik u Odjelu za folklor Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu.[3] Od travnja 1998. stalni je suradnik negdašnje Redakcije narodne glazbe Glazbenoga programa Hrvatskoga radija, a danas i novinar, autor, voditelj i urednik radijskih emisija folklorne tematike u Odjelu glazbenih sadržaja Hrvatske radiotelevizije.[11][12] Etno-poeziju na zavičajnom kajkavskom (zagorsko-prigorskom) narječju piše od 2005. godine.[13]
Ivica Ivanković bio je jedan od osnivača i član upravnoga odbora Hrvatskoga društva folklornih koreografa (2001. – 2002.).[17] Neko je vrijeme bio član Hrvatskoga društva folklorista, a godinama i Stučnoga odbora za folklornu djelatnost Grada Zagreba te stručni rukovoditelj i idejni začetnik Smotre muških pjevačkih skupina Hrvatske.[3] Član je Hrvatskoga etnološkoga društva,[2]Hrvatske glazbene unije i Matice hrvatske. Dugogodišnji je suradnik zagrebačke Pasionske baštine,[13] te član i predsjednik Stručnoga savjeta za folklor Hrvatskoga sabora kulture.[18]
Knjige
Ivica Ivanković / Vladimir Šimunić: Hrvatske narodne nošnje • Croatian National Costumes, Zagreb: Multigraf, 2001. ISBN953-6060-10-8[19]
Ivica Ivanković / Vladimir Šimunić: Hrvatske narodne nošnje • Kroatische Volkstrachten, Zagreb: Multigraf, 2001. ISBN953-6060-11-6[20]
Ivica Ivanković / Vladimir Šimunić: Hrvatske narodne nošnje • Horvát népviseletek, Zagreb: Multigraf, 2002. ISBN953-6060-15-9[21]
Narodna nošnja Korduna: Hrvatski Blagaj, Zagreb: Hrvatski sabor kulture, 2009. ISBN978-953-6074-12-9[22]
Kupljenski spomenar – 1. diel – Tanci i popievke, Kupljenovo: KUD »Kupljenovo«/ Zagreb: FoMa, 2012. ISBN978-953-6878-21-5[23][24]
Narodna nošnja zaprešićkog kraja – Kupljenovo, Zagreb: Hrvatski sabor kulture, 2021. ISBN953-6074-11-7[26]
Članci
»Narodne nošnje u Hrvata«– u: Vesna Kukavica (ur.): Hrvatski iseljenički zbornik, Zagreb: Hrvatska matica iseljenika, 1995./1996., str. 408-419[27]
»Etnografski zapisi o narodnim nošnjama Hrvata-katolika na Kordunu«– u: Jadranka Grbić (gl. ur.): Etnološka tribina (godišnjak Hrvatskog etnološkog društva), Zagreb: Hrvatsko etnološko društvo, 33 / 2003. (i.e. 2004.), 26; str. 147-152[28]
»Zrno po zrno - kapica«– u: Vesna Kukavica (ur.): Hrvatski iseljenički zbornik, Zagreb: Hrvatska matica iseljenika, 2003 (i.e. 2002.), str. 74-77[29]
»Gradišćanski glazbeni spomenari«– u: Vesna Kukavica (ur.): Hrvatski iseljenički zbornik, Zagreb: Hrvatska matica iseljenika, 2004. (i.e. 2003.), str. 73-80[30]
»Zorica Jandras – pučki dramski pisac iz Kupljenova«– u: Stjepan Laljak (ur.): Zaprešićki godišnjak, Zaprešić: Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, 10/11 – 2000./2001. (i.e. 2002.), str. 275-290[31]
Ivan Ivančan mlađi: »Lado danas«, u: Vitez, Z. / Vučić, M. (ur.): LADO. Hrvatsko nacionalno blago, Zagreb: Školska knjiga / LADO, 2008., str. 24, 32, 36 i 41
Bojan Pogrmilović: »Lado – kreatori i interpreti«, u: Vitez, Z. / Vučić, M. (ur.): LADO. Hrvatsko nacionalno blago, Zagreb: Školska knjiga / LADO, 2008., str. 82