Istočno bojište (Drugi svjetski rat)
From Wikipedia, the free encyclopedia
Istočno bojište ili Veliki domovinski rat (u nazivlju bivših država SSSR-a izuzev Ukrajine[2][3] i Uzbekistana[4]) bilo je najveće bojište Drugog svjetskog rata otvoreno njemačkom invazijom na Sovjetski Savez.
Istočna bojišnica | |||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Dio Drugi svjetski rat | |||||||||
Karta istočne bojišnice od 1942. do 1943. | |||||||||
| |||||||||
Sukobljeni | |||||||||
Sile Osovine: Treći Reich Kraljevina Rumunjska (do 1944.) Finska (do 1944.) Italija Mađarska NDH Bugarska Slovačka Republika (1939. - 1945.) |
Saveznici: SSSR Poljska Jugoslavija (od 1944.) Kraljevina Rumunjska (od 1944.) Finska (od 1944.) Čehoslovačka (od 1943.) Slobodna Francuska (od 1943.) zračna i pomorska podrška: Ujedinjeno Kraljevstvo Sjedinjene Države | ||||||||
Vođe | |||||||||
Adolf Hitler Ernst Busch Heinz Guderian Ewald von Kleist Günther von Kluge Georg von Küchler Wilhelm Ritter von Leeb Giovanni Messe |
Josif Staljin Georgij Žukov Nikandr Čibisov Ivan Konev Rodion Malinovski Konstantin Rokosovski | ||||||||
Posljedice | |||||||||
Treći Reich 1.001.000-2.415.690[1] Rumunjska 381.000[1] |
SSSR 7.500.000-12.000.000[1] Rumunjska 170.000[1] Mađarska 136.000[1] Poljska 40.000[1] |
Na istočnoj bojišnici ratovali su nacistička Njemačka i njezini saveznici te Sovjetski Savez i njegovi saveznici. Povod za rat je invazija Poljske.[5][6] Mirovnim ugovorom Adolfa Hitlera, njemačkog kancelara i Josifa Staljina, generalnog sekretara Sovjetskog Saveza podijelili su Poljsku na dva dijela. Nakon nekog vremena Hitler je okupirao Kraljevinu Jugoslaviju, Čehoslovačku i druge zemlje istočne Europe. Poslije je Hitler napao Sovjetski Savez i time prekršio mirovni ugovor. Hitler je pokušao Blitzkriegom osvojiti Istočnu Europu.[7] No planove mu je poremetio Sovjetski protunapad blizu Moskve i u Staljingradu. Nakon nekog vremena Crvena armija je dobivala borbu za borbu.[8] Poslije je Crvena armija pomogla u Narodno-oslobodilačkom ratu u Jugoslaviji. Poslije je Crvena Armija ušla u Berlin i dobila rat.
Broj poginulih je nepoznat, no procjene sežu od konzervativnih 10 milijuna pa do čak 30 milijuna žrtava.[9][10][11]