From Wikipedia, the free encyclopedia
Hrvatski parlamentarni izbori 2024. izbori su za jedanaesti saziv Hrvatskog sabora, održani u utorak, 16. travnja (u iseljeništvu) i srijedu, 17. travnja 2024. godine. Uslijedili su prije izbora za Europski parlament 2024. godine.
Hrvatski parlamentarni izbori 2024. | ||||
---|---|---|---|---|
Izborna lista | glasovi | |||
HDZ i partneri | 34,42 % | |||
Rijeke pravde | 25,40 % | |||
DP i partneri | 9,56 % | |||
Možemo! | 9,10 % | |||
Most-Suverenisti | 8,02 % | |||
Fokus-Republika | 2,25 % | |||
Naša Hrvatska | 1,54 % | |||
NP Sjever | 1,22 % | |||
Ostali | 4,47 % | |||
← 2020. → 2028. |
Državno izborno povjerenstvo objavilo je kako je na ove izbore do 11 sati i 30 minuta izašlo 24,18 % birača (ukupno 747 986 glasova). Time je izlaznost do 11:30 sati za gotovo trećinu veća nego na izborima 2020. godine, kada je u tom roku glasalo 18,09 % birača, ali i najveća otkad povjerenstvo objavljuje izlaznost do 11:30 sati.[1]
Birao se 151 član Sabora kako slijedi:
Hrvatski sabor u rujnu 2023. donio je novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor koji ne mijenja postojeći izborni sustav, ali u određenoj mjeri mijenja prostorni obuhvat izbornih jedinica, slijedom čega će oko petina birača (22 %) promijeniti jedinicu u kojoj žive.[2]
Izbori za 11. saziv Hrvatskoga sabora održali su se u srijedu 17. travnja, kako je odlučio predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović koji je donio i odluku da se izbori za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske održe u nedjelju, 9. lipnja. U priopćenju Ureda predsjednika navodi se da je, prema Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, članak 5., stavak 3., dan provedbe izbora neradni dan. To je prvi puta da su se izbori održavali u srijedu,[3] dok su izbori 3. siječnja 2000. bili u ponedjeljak.[4]
Hrvatska demokratska zajednica je četvrti put za redom dobila najviše glasova na parlamentarnim izborima, no nije uspjela osvojiti dovoljan broj mandata za većinu u Saboru. HDZ osvaja 61 mandat, dok drugoplasirana koalicija Rijeke pravde osvaja 42 mandata i u teoriji može sastaviti vladu.
Smatra se da je za sastavljanje nove vlade ključan trećeplasirani Domovinski pokret, koji je osvojio 14 mandata.[5][6]
Koalicija | Stranka | Mandati
stranke |
Mandati
koalicije | |
---|---|---|---|---|
Koalicija HDZ-a | HDZ | 55 | 61 | |
HDS | 1 | |||
HSLS | 2 | |||
HNS | 1 | |||
HSU | 1 | |||
Marijana Petir | 1 | |||
Rijeke pravde | SDP | 37 | 42 | |
Centar | 2 | |||
DO i SIP | 1 | |||
GLAS | 1 | |||
HSS | 1 | |||
DP, PiP, stranka Nezavisni i ostali | DP | 12 | 14 | |
stranka Nezavisni | 1 | |||
Pravo i pravda | 1 | |||
Most, HS i ostali | Most | 8 | 11 | |
HS | 2 | |||
Marija Selak Raspudić | 1 | |||
Možemo! | 10 | |||
IDS | 2 | |||
NPS | 2 | |||
Fokus | 1 | |||
Nacionalne manjine | SDSS | 3 | 8 | |
nezavisni | 5 | |||
Ukupno | 151 |
Napomena: Nakon izbora, a prije konstituiranja Sabora su zastupnici Nino Raspudić (Most), Vesna Vučemilović (HS) i Josip Jurčević (DP) napustili svoje stranke.
Jedinica | Glasovi | Ukupno zastupnika | HDZ | RP | DP | Most | Možemo | NŠ | F–R | |||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
I. | 230.550 | 14 | 27,65 % (5) | 24,37 % (4) | 9,29 % (1) | 7,43 % (1) | 19,87 % (3) | 0,91 % (0) | 3,44 % (0) | |||
II. | 202.854 | 14 | 35,34 % (6) | 24,83 % (4) | 11,13 % (2) | 9,07 % (1) | 8,57 % (1) | 1,16 % (0) | 2,75 % (0) | |||
III. | 211.710 | 14 | 27,56 % (5) | 36,75 % (6) | 5,06 % (0) | 3,83 % (0) | 6,24 % (1) | 12,20 % (2) | 0,85 % (0) | |||
IV. | 202.567 | 14 | 41,81 % (7) | 25,20 % (4) | 13,07 % (2) | 6,04 % (1) | 5,49 % (0) | 1,00 % (0) | 0,96 %% (0) | |||
V. | 177.190 | 14 | 42,78 % (7) | 19,57 % (3) | 19,30 % (3) | 8,48 % (1) | 3,60 % (0) | 0,42 % (0) | 0,98 % (0) | |||
VI. | 236.121 | 14 | 24,84 % (4) | 23,81 % (4) | 8,70 % (1) | 9,50 % (1) | 18,14 % (3) | 0,60 % (0) | 7,75 % (1) | |||
VII. | 194.831 | 14 | 41,31 % (7) | 25,35 % (4) | 8,64 % (1) | 6,61 % (1) | 6,93 % (1) | 0,69 % (0) | 1,64 % (0) | |||
VIII. | 205.518 | 14 | 21,28 % (4) | 33,36 % (6) | 4,02 % (0) | 5,71 % (1) | 10,24 % (1) | 15,92 % (2) | 1,88 % (0) | |||
IX. | 202.706 | 14 | 39,74 % (7) | 19,38 % (3) | 10,64 % (2) | 12,08 % (2) | 4,44 % (0) | 0,89 % (0) | 0,99 % (0) | |||
X. | 216.320 | 14 | 37,00 % (6) | 25,46 % (4) | 10,83 % (2) | 11,46 % (2) | 5,27 % (0) | 0,53 % (0) | 0,49 % (0) | |||
Hrvatsko iseljeništvo (XI.) | 40.412 | 3 | 79,45 % (3) | — | — | 6,64 % (0) | 3,07 % (0) | — | 0,49 % (0) | |||
Nacionalne manjine (XII.) | 8 | — | ||||||||||
Ukupno | 2.120.779 | 151 | 34,32 % (61) |
25,40 % (42) |
9,56 % (14) |
8,02 % (11) |
9,10 % (10) |
1,63 % (4) |
2,25 % (1) | |||
Andrej Plenković je proglasio pobjedu HDZ-a i najavio je početak sastavljanje treće HDZ-ove vlade sljedeći dan. Plenković je također čestitao drugim političkim strankama.[10] SDP-ov Peđa Grbin izjavio je kako se nadao boljem rezultatu te je najavio sastavljanje manjinske vlade.[11]
Ustavni sud je 19. travnja zaključuje da predsjednik Zoran Milanović ne može biti mandatar za sastavljanje vlade, čak i ako da ostavku. Kao razlog navodi da je Milanović sudjelovao u kampanji i time prekršio prethodno upozorenje Suda.[12] Troje ustavnih sudaca izdalo je izdvojeno mišljenje navodeći da nema argumenata za opravdanje ove odluke te da Ustavni sud koristi „neustavne prijetnje” te potkopava volju birača.[13] Milanović je na svojem priopćenju, ispred fotografije predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića kako se druži s ministrima Olegom Butkovićem i Brankom Bačićem, optužio Sud za pokušaj državnog udara.[14][15]
Kao jedan od scenarija za formiranje vlade, Peđa Grbin je predstavio ideju takozvane antikorupcijske vlade. Ona bi podrazumijevala konstituiranje Sabora u kojem bi oporbene stranke imale većinu za donošenje zakona. Tako bi se iz Sabora mogao izglasati novi izborni zakon te poništiti postavljanje Ivana Turudića kao državnog odvjetnika, nakon čega bi se moglo održati nove izbore.[16]
Izbori su 21. travnja ponovljeni na dva biračka mjesta. U Sračincu su se ponovili izbori za manjinske zastupnike albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske manjine zbog viška izbornih listića. U Markušici se dogodila greška gdje su 83 člana srpske manjine glasala dvaput: za V. izbornu jedinicu i XII. izbornu jedinicu.[17]
Državno izborno povjerenstvo donijelo je odluku o pravovaljano predloženim listama u I. – XI. izbornim jedinicama i pravovaljano predloženim kandidatima u XII. izbornoj jedinici. Od predloženih lista, odbijene su liste stranke Demokršćani jer je stranka registrirana 19. ožujka, četiri dana nakon donesene odluke predsjednika Milanovića o raspisivanju izbora, stoga nije imala pravo predlaganja stranačkih lista.[18]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.