Harghita (županija)

Harghita (mađarski: Hargita) je županija (judeţ) u Transilvaniji u Rumunjskoj. Njeno administrativno središte je grad Miercurea-Ciuc.

Županija Harghita
Država	Rumunjska
Razvojno područje	Centru
Povijesna regija	Transilvanija
Županijsko središte	Miercurea-Ciuc
Površina	6.639 km²
Stanovništvo	326.222(2002)
Gustoća stanovništva	52/km²
Registarska oznaka	HR
ISO 3166-2:RO	RO-HR
Pozivni broj	(+40) x66 1
Službena stranica	Županijsko vijeće Prefektura
Karta
1 Kod prijašnjeg državnog operatera, x=2   Kod alternativnih telefonskih operatera, x=3

Susjedne županije

• Mureş (prema zapadu)
• Suceava (prema sjeveru)
• Neamţ i Bacău (prema istoku)
• Braşov i Covasna (prema jugu)

Demografija

U 2002. županija Harghita imala je 326.222 stanovnika. Gustoća naseljenosti bila je 52/km².

Po etničkoj pripadnosti:

• Mađari- 84,6% (276.038 žitelja)^[1]
• Rumunji - 14.1% (45.870 žitelja)
• Romi - 1.2% (3.835 žitelja)

Županija Harghita ima najveći postotak Mađara među županijama Rumunjske. Mađari u ovoj županiji pripadaju velikim dijelom regionalnoj zajednici Sikula. U većini naselja oni čine većinu stanovništva.

Sikuli su većinom rimokatolici, Rumunji pravoslavci, dok ostale mađarske skupine pripadaju reformiranoj (kalvinističkoj) i unitarističkoj crkvi.

Po vjerskoj pripadnosti, stanovnici županije dijele se na sljedeće grupe:

• rimokatolici (65%)
• pravoslavci (13%)
• reformirani (13%)
• unitaristi (7%)
• ostali (2%)

Godina	Broj stanovnika županije[2]
1948	258,495
1956	273,964
1966	282,392
1977	326,310
1992	348,335
2002	326,222

• 
  Etnički zemljovid županije Harghita u Rumunjskoj, popis iz 1992. godine.
• 
  Etnički zemljovid županije Harghita u Rumunjskoj, popis iz 2002. godine.

Zemljopis

Okolica klanca Bicaz

Jezero Roşu

Cjelokupna površina županije Harghita iznosi 6,639 km².

Na najvećem dijelu teritorija županije nalaze se planine koje pripadaju Istočnim Karpatima. Među njima su i planine Ciuc i Harghita. Vulkanski platoi su također karakteristični za reljef ove županije. Stanovništvo velikim dijelom živi u dolinama rijeka.

Planine su vulkanskog porijekla pa je ovo područje poznato i po vrućim mineralnim izvorima. Županija Harghita je jedna od najhladnijih regija Rumunjske, iako ljeta znaju biti i vrlo tople.

U županiji Harghita izviru dvije vrlo važne rijeke, Moriš (rum. Mureş) i Olt. Izvori dviju rijeka udaljeni su jedan od drugog svega nekoliko kilometara, a dok Moriš teče prema zapadu do Tise, Olt teče prema jugu kako bi se ulijevao u Dunav. Rijeke Târnava Mare i Trnâva Mică također izviru u ovoj županiji.

Među prirodnim znamenitostima županije Harghita ističu se vulkansko jezero Svete Ane (kod grada Băile Tuşnad), jezero Lacu Roşu (kod grada Gheorgheni) i klanac Cheile Bicazului. Županija je poznata i po svojim toplicama.

Gospodarstvo

Glavne industrijske grane županije su:

• drvna industrija
• prehrambena industrija
• tekstilna industrija i prerada kože
• proizvodnja mehaničkih dijelova

Turizam

Glavne turističke destinacije u županiji Harghita su:

• Gradovi Miercurea-Ciuc, Odorheiu Secuiesc, Gheorgheni i Topliţa
• Planinska ljetovališta:
  • Băile Tuşnad
  • Borsec
  • Lacu Roşu
  • Izvorul Mureşului
  • Harghita Băi

Administrativna podjela

Županija Harghita dijeli se na 4 municipija (municipiu), 5 gradova (oraş) i 58 općine (comuna).

Municipiji

• Miercurea-Ciuc (Csíkszereda) – županijsko središte; broj stanovnika: 42.029
• Gheorgheni (Gyergyószentmiklós)
• Odorheiu Secuiesc (Székelyudvarhely)
• Topliţa (Maroshévíz)

Gradovi

• Băile Tuşnad (Tusnádfürdő)
• Bălan (Balánbánya)
• Borsec (Borszék)
• Cristuru Secuiesc (Székelykeresztúr)
• Vlăhiţa (Szentegyháza)

Općine

Atid (Etéd) Avrămeşti (Szentábrahám) Bilbor (Bélbor) Brădeşti (Fenyéd) Căpâlniţa (Kápolnásfalu) Cârţa (Csíkkarcfalva) Ciceu (Csíkcsicsó) Ciucsângeorgiu (Csíkszentgyörgy) Ciumani (Gyergyócsomafalva) Corbu (Gyergyóholló) Corund (Korond) Cozmeni (Csíkkozmás) Dăneşti (Csíkdánfalva) Dârjiu (Székelyderzs) Dealu (Oroszhegy)

Ditrău (Ditró) Feliceni (Felsőboldogfalva) Frumoasa (Szépvíz) Gălăutaş (Galócás) Joseni (Gyergyóalfalu) Lăzarea (Gyergyószárhegy) Leliceni (Csíkszentlélek) Lueta (Lövéte) Lunca de Jos (Gyimesközéplok) Lunca de Sus (Gyimesfelsőlok) Lupeni (Farkaslaka) Mădăraş (Csíkmadaras) Mărtiniş (Homoródszentmárton) Mereşti (Homoródalmás) Mihăileni (Csíkszentmihály)

Mugeni (Bögöz) Ocland (Oklánd) Păuleni-Ciuc (Csíkpálfalva) Plăieşii de Jos (Kászonaltíz) Porumbenii (Galambfalva) Praid (Parajd) Racu (Csíkrákos) Remetea (Gyergyóremete) Săcel (Székelyandrásfalva) Sâncrăieni (Csíkszentkirály) Sândominic (Csíkszentdomokos) Sânmartin (Csíkszentmárton) Sânsimion (Csíkszentsimon) Sântimbru (Csíkszentimre) Sărmaş (Salamás)

Satu Mare (Máréfalva) Secuieni (Újszékely) Siculeni (Madéfalva) Şimoneşti (Siménfalva) Subcetate (Gyergyóvárhegy) Suseni (Gyergyóújfalu) Tomeşti (Csíkszenttamás) Tulgheş (Gyergyótölgyes) Tuşnad (Tusnád) Ulieş (Kányád) Vărşag (Székelyvarság) Voşlăbeni (Vasláb) Zetea (Zetelaka)

(Mađarski nazivi su u zagradama).

Izvori

1. Nacionalni zavod za statistiku, "Populaţia după etnie"  Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. kolovoza 2009. (Wayback Machine) ("Populacija po etničkoj pripadnosti")
2. Nacionalni zavod za statistiku, "Populaţia la recensămintele din anii 1948, 1956, 1966, 1977, 1992 şi 2002"  Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. rujna 2006. (Wayback Machine)