Galerija Tretjakov
umjetnička galerija u Moskvi From Wikipedia, the free encyclopedia
Državna galerija Tretjakov ili Tretjakovska galerija (ruski: Государственная Третьяковская Галерея) je umjetnička galerija u Moskvi (Rusija), najveći centar ruske umjetnosti u svijetu.
Državna galerija Tretjakov | |
---|---|
Galerija Tretjakov | |
Osnovan | 1856. |
Smještaj | Lavrušinski put 10, Moskva |
Vrsta | Umjetnički muzej, spomenik kulture |
Broj posjetitelja | 2.148.538 (2018.)[1]. |
Ravnatelj | Zelfira Tregulova |
Pristup javnim prijevozom | Admiraltejskaja postaja |
Službena stranica | www.tretyakov.ru |
Bogata povijest ove galerije započela je 1856. god. kada je moskovski trgovac Pavel Mihajlovič Tretjakov kupio djela mnogih ruskih umjetnika u želji da stvori muzejsku kolekciju koja bi jednog dana mogla postati državnim muzejom ruske umjetnosti. God. 1892., Tretjakov je svoju kolekciju otvorio ruskoj javnosti.
Današnja zgrada galerije, u ruskom „bajkovitom“ stilu, djelo je slikara Viktora Vasnjecova, a izgrađena je od 1902. – 04., južno od moskovskog Kremlja. Tijekom 20. stoljeća, galerija se proširila na obližnje zgrade, uključujući i crkvu sv. Nikole u Tolmači iz 17. st.
Njena kolekcija danas ima više od 130,000 izložaka, od Vladimirske Gospe iz 10. st., te Trojstva od Andreja Rubljeva do monumentalnih modernih djela kao što su Kompozicija VII. (Vasilij Kandinski) i Crni kvadrat (Kazimir Maljevič).
Do 1977. god. u ovoj galeriji se nalazio najveći dio umjentičke kolekcije Georgea Costakisa, koja se smatra najvećom i najvažnijom umjetničkom kolekcijom ruske avangarde.
Galerija moderne umjetnosti
God 1985., Galerija Tretjakov je administrativno spojena s galerijom suvremene umjetnosti koja se nalazi u velikoj modernoj zgradi duž zelenog prstena, južno od Krimskog mosta. U prostorima ove galerije nalazi se velika kolekcija umjetnina soc-raelista, uključujući djela Jevgenija Vučetića. U blizini se nalazi i monumentalna, 86 metara visoka, skulptura Petra Velikog (Zurab Tsereteli) koja je jedna od najviših na svijetu.
Galerija
Ikona sv. Mihovila iz Jaroslavlja, 13. st. Sveto trojstvo Andreja Rubljova iz oko 1410. god. Atanazije Moskovski, Blažen neka je domaćin Kralja Nebesa, 1552. Ivan Nikitin, Portret kancelara Gavrila Golovkina, oko 1720. Dmitrij Levicki, Katarina Velika u hramu pravde, 1780-ih Orest Kiprenski, Portret Aleksandra Puškina, 1823. Vasilij Vasiljevič Vereščagin, Apoteoza rata, 1871. Vasilij Surikov, Jutro pogubljenja Strijelaca, 1881. Ilja Rjepin, Ivan Grozni ubija sina, 1885. Viktor Mihajlovič Vasnjecov, Smrt Igora Svjatoslaviča, 1880. Ivan Kramskoj, Portret nepoznate dame, 1883. Ivan Šiškin i Konstantin Savicki, Jutro u borovoj šumi, 1889. Mihail Vrubelj, Demon koji sjedi, 1890. Kazimir Maljevič, Crni kvadrat, 1915.
Izvori
Vanjske poveznice
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.