![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a6/Photoelectric_effect_in_a_solid_-_diagram.svg/langhr-640px-Photoelectric_effect_in_a_solid_-_diagram.svg.png&w=640&q=50)
Foton
From Wikipedia, the free encyclopedia
Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja. Foton se giba brzinom svjetlosti, te nema masu, ni električni naboj. Njegov je spin jednak jedinici i pripada u skupinu bozona. Pojam kvanata svjetlosti, kasnije nazvanih fotonima, uveo je A. Einstein 1905. kako bi objasnio fotoelektrični učinak, koji se nije mogao objasniti s pomoću valne teorije elektromagnetskoga zračenja. Elektromagnetsko zračenje frekvencije ν pokazuje pri međudjelovanju s tvari da se sastoji od nedjeljivih fotona energije
Foton | |
Kompozicija: | Elementarna čestica |
Čestična statistika: | Bose-Einsteinova statistika |
Međudjelovanje: | Gravitacijsko, slabo, elektromagnetsko |
Simbol(i): | γ |
Teoretiziran: | A. Einstein (1905.) Naziv "foton" općenito se pripisuje G. N. Lewisu (1926.) |
Masa: | 0 < 1×10-18 eV/c2 |
Vrijeme poluraspada: | stabilan[1] |
Električni naboj: | 0 < 1×10−35 e |
Spin: | 1 |
Paritet: | -1 |
C-paritet: | -1 |
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/93/Bohr_atom_model.svg/250px-Bohr_atom_model.svg.png)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e3/Compton-scattering.svg/250px-Compton-scattering.svg.png)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/3a/Standard_Model_of_Elementary_Particles_hr.svg/640px-Standard_Model_of_Elementary_Particles_hr.svg.png)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/thumb/8/82/Feynmannov_dijagram_1.png/320px-Feynmannov_dijagram_1.png)
gdje je h – Planckova konstanta. Fotoni nastaju u mnogim prirodnim procesima: pri ubrzavanju električki nabijenih čestica (sinkrotronsko zračenje), pri nuklearnim reakcijama, atomskim ili molekularnim prijelazima iz stanja više energije u stanje niže energije, ili pri poništenju (anihilaciji) čestica i antičestica[2] Fotoni se, kao i sve dosad otkrivene čestice, uklapaju u teorije moderne kvantne mehanike, te pokazuju svojstva i čestica i valova (fizikalni dualizam).