Eufrazijeva bazilika
From Wikipedia, the free encyclopedia
Eufrazijeva bazilika (Eufrazijana) u Poreču jedan je od najljepših sačuvanih spomenika rane bizantske umjetnosti na Sredozemlju. Izgrađena je u 6. stoljeću na mjestu ranokršćanske crkve, u vrijeme biskupa Eufrazija i cara Justinijana I., a nalazi se u biskupskom kompleksu. Godine 1997. UNESCO ju je proglasio Svjetskom kulturnom baštinom.
Eufrazijeva bazilika | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Država | Hrvatska |
Godina uvrštenja | 1997. |
Vrsta | Kulturna ustanova |
Mjerilo | ii iii v |
Ugroženost | — |
Poveznica | UNESCO:809 |
Koordinate | 45°13′43″N 13°35′37″E (WD) |
Kompleks Eufrazijeve bazilike | |
---|---|
Registar kulturnih dobara RH | |
Lokacija | Eufrazijeva ulica 22, 52440 Poreč |
Datacija | 4. st.n.e. - 14. st.n.e. |
Pravni status | Zaštićeno kulturno dobro |
Vrsta | Nepokretna pojedinačna |
Klasifikacija | Sakralni kompleksi |
Reg. broj | Z-2432 |
Sustav Eufrazijeve bazilike čine znamenite građevine: Eufrazijeva bazilika, Župna crkva, Sakristija i cela trikora, Krstionica i zvonik, Maurov oratorij, kao i obližnji biskupski dvor, za koji je najnovijim istraživanjima utvrđeno da pripada istom bizantskom razdoblju kao i bazilika. U njemu je odnedavna smještena sakralna zbirka Porečko-pulske biskupije. Uz prezentaciju arheoloških ostataka, u prvom redu mozaika datiranih već u 3. st., u kompleksu možemo razgledati vrijedne sakralne spomenike i umjetničke predmete starokršćanskoga, ranobizantskog i srednjovjekovnog razdoblja.
Bazilika, zapravo katedrala Uznesenja Marijina, počela se graditi 553. na temeljima ranije trobrodne bazilike. Do danas je doživjela niz promjena, pa na izvornom zdanju iz ranokršćanskog perioda stoji treća crkva u gotičkom stilu. Iako su samu zgradu oštetili potresi, ratovi i požari, autentični podni mozaici iz 5. st. ostali su sačuvani i reprezentativan su primjerak ranokršćanskog slikarstva. Prikaz Krista, te likovi mučenika i mučenica, kao i fascinantna kompozicija Bogorodice na prijestolju zadivljuju izradom filigranske finoće. Najstariji pak fragmenti mozika datiraju u 3. st.
Blještavi mozaici, kojima su oslikani unutrašnjost i pročelje crkve, idu u red najljepših sačuvanih djela bizantske umjetnosti. Mozaicima su iznad apside predstavljeni apostoli s Isusom, u centralnom dijelu tadašnji biskup Eufrazije s maketom bazilike, anđeli čuvari, Djevica Marija s Isusom u krilu, domaći sveci mučenici, posebice sveti Mauro – prvi biskup, potom mučenik i zaštitnik grada Poreča i cijele istarske biskupije. Uz sam rub slavoluka poredani su polukružno "medaljoni" s likovima mučenica. Dva glavna mozaična prikazanja predstavljaju Navještenje i Vizitaciju koja predstavlja umjetničku rijetkost jer je Blažena Djevica Marija prikazana trudna u susretu s Elizabetom. Trobrodnu katedralu nose dva reda vitkih mramornih stupova s raskošnim kapitelima.
Remek-djela u Eufrazijevoj bazilici nisu prestala s dovršetkom njene gradnje. Sedam stoljeća poslije Eufrazija, porečki biskup Oton dao je izvesti veliki mramorni ciborij koji je izgrađen 1277. godine.[1]
Galerija
- Mozaici u oltarskoj apsidi, iznad ciborija
- Glavni brod
- Ulazni portal Eufrazijane
- Ostaci ranokršćanske rimske crkve u atriju bazilike
- Mozaik apside s Eufrazijem (lijevo) kako Gospi nudi model bazilike
- Kupola krstionice
- Podni mozaik sa simbolom ribe
- Mozaik iznad ulaza u kompleks
Povezani članci
Izvori
Vanjske poveznice
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.