Dijalektologija
From Wikipedia, the free encyclopedia
Dijalektologija je jezikoslovna disciplina kojoj su predmet proučavanja narječja i dijalekti kojega jezika u sadašnjemu razvojnome stanju (sinkronija) i njihovome povijesnome razvoju (dijakronija). Osim genetskih značajki pojedinoga idioma, dijalektologija proučava i druge varijante i tipove jezika[1] što može uključivati generacijska, socijalna, naobrazbena i druga obilježja.[2] Dijalektološkim se istraživanjima nastoji prikupiti što više podataka o nekome govoru i opisati ga na fonološkoj, morfološkoj, sintaktičkoj i leksičkoj razini. Temeljem se takva opisa određuje pripadnost govora dijalektu, ali i dijalekta narječju.[3]
Jezikoslovlje |
Jezične razine |
Fonetika ¤ Fonologija ¤ Morfologija ¤ Sintaksa ¤ Semantika ¤ Leksikologija ¤ Stilistika |
Jezikoslovne discipline |
Primijenjeno jezikoslovlje |
Usvajanje jezika |
Psiholingvistika |
Tipološko jezikoslovlje |
Flektivni jezici ¤ Aglutinativni jezici ¤ Izolirajući jezici ¤ Sintetički jezici ¤ Polisintetski jezici |
Genetsko jezikoslovlje |
Dijalektologija ¤ Poredbeno-povijesno jezikoslovlje |
Sociolingvistika |
Lingvistička antropologija |
Generativna lingvistika |
Kognitivna lingvistika |
Računarska lingvistika |
Deskriptivna lingvistika |
Poredbeno jezikoslovlje |
Leksikologija |
Etimologija |
Korpusna lingvistika |
teorijsko jezikoslovlje |
empirijsko jezikoslovlje |
opće jezikoslovlje |
računsko jezikoslovlje |
Povijest jezikoslovlja |
Popis jezikoslovaca |
Neriješeni problemi |