![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/2b/Black_Sea_2_July_2019_-_48182294992.jpg/640px-Black_Sea_2_July_2019_-_48182294992.jpg&w=640&q=50)
Crno more
From Wikipedia, the free encyclopedia
Crno more unutarnje je more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza te sjeverno od Anatolije. Obalne zemlje Crnoga mora jesu Turska, Bugarska, Rumunjska, Ukrajina, Rusija i Gruzija. U nj se slijeva nekoliko velikih rijeka, a od njih su najvažnije Dunav, Dnjepar i Don, stoga Crnomorski sliv obuhvaća dijelove teritorijā dvadeset četiriju zemalja Europe.[1]
Crno more | |
---|---|
More | |
![]() Satelitska snimka | |
![]() Zemljovid Crnoga mora | |
Položaj | |
Koordinate | 44°0′0″N 35°0′0″E |
Smještaj | Jugozapadna Azija, Istočna i Jugoistočna Europa |
Države | |
Fizikalne osobine | |
Površina | 436402 km2 |
Duljina | 1175 km |
Širina | 615 km |
Dubina | |
• Prosječna | 1253 m |
• Najveća | 2212 m |
Duljina obale1 | 4340 km |
Zapremina | 547000 km3 |
Temperatura | |
• Najmanja | −1 °C |
• Najveća | 28 °C |
Salinitet | 18 − 22,5 ‰ |
Rijeke i otoci | |
Površina slijeva | 2400000 km2 |
Pritoci | Dnjepar, Dnjestar, Dunav, Kizil |
Otoci | >10 |
1 Duljina obale nije dobro definirana mjera.
|
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/7e/Veleka-sinemorets-mouth-dinev.jpg/640px-Veleka-sinemorets-mouth-dinev.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d2/Black_Sea_coast_of_Georgia_%28country%29%2C_with_skyline_of_Batumi_on_the_horizon.jpg/640px-Black_Sea_coast_of_Georgia_%28country%29%2C_with_skyline_of_Batumi_on_the_horizon.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c9/%D0%9B%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BD%D0%BE_%D0%B3%D0%BD%D0%B5%D0%B7%D0%B4%D0%BE.jpg/640px-%D0%9B%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BD%D0%BE_%D0%B3%D0%BD%D0%B5%D0%B7%D0%B4%D0%BE.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/74/%D0%A1%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%B9_%D0%9E%D1%80%D0%B4%D0%B6%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%B4%D0%B7%D0%B5_%28%D0%B3.%D0%A1%D0%BE%D1%87%D0%B8%29_01.jpg/640px-%D0%A1%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%B9_%D0%9E%D1%80%D0%B4%D0%B6%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%B4%D0%B7%D0%B5_%28%D0%B3.%D0%A1%D0%BE%D1%87%D0%B8%29_01.jpg)
Površina Crnoga mora iznosi 436 400 km² (ne uključujući Azovsko more)[2] zapremine 547 000 km³,[3] a najveća je dubina 2212 m.[4] U geološkom smislu većina njegove obale raste u visinu što je oblikovalo Pontijsko gorje na jugu, Kavkasko gorje na istoku i Krimsko gorje na sjeveru. Na zapadu je obala uglavnom nizinska s naplavnim područjima u podnožju niskih planina kao što je Strandža u Bugarskoj, Rt Emine, najistočnija točka planine Balkan, te Dobrudžanska visoravan znatno sjevernije. Najveća dužina morske površine u smjeru istok-zapad jest 1175 km.[5] Najvećim obalnim gradovima Crnoga mora (u smjeru kazaljke na satu od Bospora) smatraju se Burgas, Varna, Constanța, Odesa, Sevastopolj, Novorosijsk, Soči, Batumi, Trabzon i Samsun.
Crno more ima pozitivnu vodnu bilancu, što znači da se više vode ulijeva u njega nego što se izlijeva. Zbog toga fenomena oko 300 km³ vode godišnje otječe kroz Bospor i Dardanele u Egejsko more.[6] Premda je neto bilanca protoka vode kroz Bospor i Dardanele takva da dio izlazi iz Crnog mora, voda općenito teče u obama smjerovima istovremeno. Gušća i slanija voda iz Egejskoga mora utječe u Crno more na većim dubinama, a manje slana voda istječe iz Crnoga mora u površinskom sloju stvarajući značajan i trajan sloj duboke vode koja ne otječe niti se miješa i stoga je vrlo siromašna kisikom (anoksične vode). Ovaj anoksični sloj omogućio je očuvanje drvenih ostataka brodovlja iz drevnih brodoloma koji su pronađeni u Crnome moru.
Vode Crnoga mora kroz turske tjesnace i Egejsko more na posljetku se ulijevaju u Sredozemno more. Bosporski tjesnac povezuje Crno more s malim Mramornim morem koje je pak povezano s Egejskim morem preko tjesnaca Dardaneli. Na sjeveru je Kerčkim tjesnacem Crno more povezano s Azovskim morem.
Razina vode značajno se mijenjala tijekom geoloških razdobalja. Zbog ovih promjena u razini vode okolni šelf i povezani obalni pojas ponekad su bili suho tlo. Pri određenu povećanju vodostaja tijekom geoloških razdobalja uspostavljaju se veze s okolnim vodenim masama. Upravo preko najaktivnije od ovih veza, Bospora i Dardanela, Crno se more spaja sa svjetskim morima. Tijekom geoloških razdoblja kada ova hidrološka veza nije bila prisutna Crno more bilo je endoreični bazen, koji je djelovao neovisno o globalnome oceanskom sustavu (slično današnjemu Kaspijskom moru). Trenutno je razina vode u Crnom moru relativno visoka, pa se vodena masa izmjenjuje s onom iz Sredozemlja. Crnomorsku podmorsku rijeku čini struja posebno slane vode koja teče Bosporskim tjesnacom duž cijeloga morskog dna Crnoga mora i prva je otkrivena te vrste. Crno more također je i značajno poprište geopolitičkih, teritorijalnih te ekonomskih sukoba i napetosti.