![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d8/Afbeeldingen_der_fraaiste%252C_meest_uitheemsche_boomen_en_heesters_%2528Plate_4%2529_%25287899756490%2529.jpg/640px-Afbeeldingen_der_fraaiste%252C_meest_uitheemsche_boomen_en_heesters_%2528Plate_4%2529_%25287899756490%2529.jpg&w=640&q=50)
Drjenolike
From Wikipedia, the free encyclopedia
Drjenolike (lat. Cornales), biljni red iz razreda dvosupnica kojemu ime dolazi po rodu pulugrmova i drveća, Cornus (drijen) (četiri vrste rastu u Hrvatskoj), koje svoje ime daje i porodici drjenovki, nazivana i svibovine ili svibovače (Cornaceae). Ostale porodice su Curtisiaceae (jedini rod i vrsta kurtisija; Curtisia), Grubbiaceae (jedini rod Grubbia), Hydrangeaceae (3 vrste u Hrvatskoj), Hydrostachyaceae (rod Hydrostachys), Nyssaceae (tupelovke) i Loasaceae.[1]
Drjenolike | |
---|---|
![]() | |
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Tracheophyta |
Razred: | Magnoliopsida |
Nadred: | Asteranae |
Red: | Cornales Link |
Baze podataka | |
Redu drjenolikih pripada preko 660 vrsta, a plod je koštuničavo voće. Cvjetovi drijenova su skupljeni u cvatove, drvo je tvrdo i koristi se u tokarstvu. Pravi drijenovi rašireni su uglavnom u istočnoj Aziji, a u Hrvatskoj su najčešći tvrdi drijen ili crveni drijen (Cornus mas) i sviba ili svibovina (Cornus sanguinea) s podvrstom C. s. subsp. hungarica, i bijeli drijen ili bijeli svib (Cornus alba).
Cornales je najbazalniji red jezgre asteridne klade (organizama s jednim zajedničkim pretkom), ili simpetalne loze cvjetnica, u botaničkom klasifikacijskom sustavu Angiosperm Phylogeny Group III (APG III). Biljke u ovom redu uglavnom su drvenaste, s četverostrukim cvjetnim dijelovima i nespojenim laticama.[2]