Armensko pismo

Armensko pismo abeceda je koja se od 405./406. rabi za pisanje na armenskom jeziku. Izumio ga je Sveti Mesrop Maštoc, armenski jezikoslovac i crkveni vođa koji je prilikom prevođenja kršćanskih tekstova na materinski jezik zaključio kako se za pojedine riječi ne mogu rabiti pisma susjednih naroda jer im nedostaju glasovi karakteristični za armenski. Zato je izmislio abecedu pod utjecajem grčkog alfabeta. Ispočetka se sastojao od 36 slova, kojima su od 10. do 12. stoljeća dodana još tri. Armenska slova su se sve do uvođenja arapskih brojeva u 8. i 9. stoljeća rabila i za pisanje armenskih brojki.

Abeceda

Slovo	Ime					Izgovor			Transliteracija		Brojčana vrijednost
	Tradicionalno	Reformirano	Izgovor			Klasični	Istočni	Zapadni	Klasični	ISO 9985
			Klasični	Istočni	Zapadni
Ա ա	այբ		[aɪb]		[aɪpʰ]	[ɑ]			a		1
Բ բ	բեն		[bɛn]		[pʰɛn]	[b]		[pʰ]	b		2
Գ գ	գիմ		[ɡim]		[kʰim]	[ɡ]		[kʰ]	g		3
Դ դ	դա		[dɑ]		[tʰɑ]	[d]		[tʰ]	d		4
Ե ե	եչ		[jɛtʃʰ]			[ɛ], word initially [jɛ]1			e		5
Զ զ	զա		[zɑ]			[z]			z		6
Է է	է		[ɛː]	[ɛ]		[ɛː]	[ɛ]		ē		7
Ը ը	ըթ		[ətʰ]			[ə]			ə	ë	8
Թ թ	թօ[1]	թո	[tʰo]			[tʰ]			tʿ	t’	9
Ժ ժ	ժէ	ժե	[ʒɛː]	[ʒɛ]		[ʒ]			ž		10
Ի ի	ինի		[ini]			[i]			i		20
Լ լ	լիւն	լյուն	[lʏn]	[ljun]	[lʏn]	[l]			l		30
Խ խ	խէ	խե	[χɛː]	[χɛ]		[χ]			x		40
Ծ ծ	ծա		[tsɑ]		[dzɑ]	ts]		dz	c	ç	50
Կ կ	կեն		[kɛn]		[ɡɛn]	[k]		[ɡ]	k		60
Հ հ	հօ[1]	հո	[ho]			[h]			h		70
Ձ ձ	ձա		[dzɑ]		[tsʰɑ]	[dz]		[tsʰ]	j		80
Ղ ղ	ղատ		[ɫɑt]	[ʁɑt]	[ʁɑd]	[ɫ]	[ʁ]		ł	ġ	90
Ճ ճ	ճէ	ճե	[tʃɛː]	[tʃɛ]	[dʒɛ]	[tʃ]		[dʒ]	č	č̣	100
Մ մ	մեն		[mɛn]			[m]			m		200
Յ յ	յի	հի	[ji]	[hi]		[j]	[h]2, [j]		y		300
Ն ն	նու		[nu]			[n]			n		400
Շ շ	շա		[ʃɑ]			[ʃ]			š		500
Ո ո	ո		[o]	[vo]		[o], word initially [vo]3			o		600
Չ չ	չա		[tʃʰɑ]			[tʃʰ]			čʿ	č	700
Պ պ	պէ	պե	[pɛː]	[pɛ]	[bɛ]	[p]		[b]	p		800
Ջ ջ	ջէ	ջե	[dʒɛː]	[dʒɛ]	[tʃʰɛ]	[dʒ]		[tʃʰ]	ǰ		900
Ռ ռ	ռա		[rɑ]		[ɾɑ]	[r]		[ɾ]	ṙ		1000
Ս ս	սէ	սե	[sɛː]	[sɛ]		[s]			s		2000
Վ վ	վեւ	վեվ	[vɛv]			[v]			v		3000
Տ տ	տիւն	տյուն	[tʏn]	[tjun]	[dʏn]	[t]		[d]	t		4000
Ր ր	րէ	րե	[ɹɛː]	[ɾɛ]4		[ɹ]	[ɾ]4		r		5000
Ց ց	ցօ[1]	ցո	[tsʰo]			[tsʰ]			cʿ	c’	6000
Ւ ւ	հիւն	N/A5	[hʏn]			[w]	[v]6		w		7000
Փ փ	փիւր	փյուր	[pʰʏɹ]	[pʰjuɾ]	[pʰʏɾ]	[pʰ]			p	p’	8000
Ք ք	քէ	քե	[kʰɛː]	[kʰɛ]		[kʰ]			kʿ	k’	9000
Dodani u 13. stoljeću
Օ օ	օ		[o]			[o]			ō	ò	N/A
Ֆ ֆ	ֆէ	ֆե	[fɛː]	[fɛ]		[f]			f		N/A
Slovo	Tradicionalno	Reformirano	Klasični	Istočni	Zapadni	Klasični	Istočni	Zapadni	Klasični	ISO 9985	Brojčana vrijednost
			Izgovor
	Ime					Izgovor			Transliteracija

Poslušajte izgovor na istočnoarmenskom [▶] ili na zapadnoarmenskom [▶].

Napomene

U gornjoj tablici tipografski simbol "h" ([ʰ]) je dijaktrički znak za aspiraciju u međunarodnoj fonetskoj abecedi.

1. Kao inicijalni zvuk ye /jɛ/, u ostalom e /ɛ/.
2. Samo u tradicionalnoj ortografiji na početku riječi i za korijene unutar riječi.
3. Kao početni zvuk vo /vo/, u ostalom o /o/.
4. Armenski Iranci (ogranak Istočnih Armenaca) izgovaraju ovo slovo kao [ɹ], kao u klasičnom armenskom.
5. U reformiranoj ortografiji ovo slovo je zamijenio digraf <ու> koji predstavlja [u].
6. Obično predstavlja /v/ ali postoje neki izuzeci. U klasičnom armenskom աւ na početku riječi (ako ga prati konsonant) predstavlja /au/ (kao daun), npr. աւր (awr, /auɹ/, dan).

Izvori

1. Melkonian, Zareh. 1990. Գործնական Քերականութիւն — Արդի Հայերէն Լեզուի (Միջին եւ Բարձրագոյն Դասընթացք) (armenski) Fourth izdanje. Los Angeles. str. 6

Vanjske poveznice

• Unicode (defincija armenskih znakova)
• Omniglot
• Vodnik po armenski abecedi  Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. svibnja 2011. (Wayback Machine)