From Wikipedia, the free encyclopedia
Armensko-gruzijska granica je međunarodna granica između Armenije i Gruzije. Duga je 219 km, a proteže se od tromeđe s Turskom na zapadu do tromeđe s Azerbajdžanom na istoku.[1]
Granica započinje na zapadu na tromeđi s Turskom i nastavlja kopnom do tromeđe s Azerbajdžanom nizom nepravilnih linija i malim dijelom na istoku uz rijeku Debed. Zapadni, planinski dio granice sadrži dva jezera koja se nalaze sasvim blizu granice - Madatapa (u Gruziji) i Arpi (u Armeniji).
Tijekom 19. stoljeća Kavkaz je bio poprištem sukobu velikih sila - Otomanskog Carstva na zalazu, Perzije i Rusije, koje se širila prema jugu. Rusija je formalno anektirala istočno gruzijsko Kraljevstvo Kartlije i Kahetije 1801. godine, a zatim zapadnu gruzijsku kraljevinu Imeretiju 1804. godine. Tijekom 1800-ih Rusi su pogurali svoju južnu granicu dalje prema jugu, na račun Perzijskog i Osmanskog carstva.[2] Rusko-perzijskim ratom (1804.–1813.) i kasnijim Gulistanskim ugovorom Rusija je stekla glavninu današnjeg Azerbajdžana i južnu regiju Syunik u današnjoj Armeniji.[3][4] Nakon Rusko-perzijskog rata (1826.–1828.) i Turkmenčajskog ugovora, Perzija je bila prisiljena ustupiti područje kanata Nahičevan i ostatak današnje Armenije.[5][4] Rusija je osvojene gruzijske i armenske teritorije organizirala u gubernije Tiflis, Kutaisi i Erivan.
Nakon ruske revolucije 1917. godine, narodi južnog Kavkaza proglasili su Transkavkasku demokratsku federativnu republiku (TDFR) 1918. godine i započeli mirovne pregovore s Osmanlijama.[6][7] Unutarnje nesuglasice dovele su do toga da je Gruzija napustila federaciju u svibnju 1918., a nedugo nakon toga uslijedili su Armenija i Azerbajdžan, međutim granice između tri republike bile su sporne.[8] Batumski ugovor iz lipnja 1918. okončao je neprijateljstva između TDFR-a i Osmanskog carstva. Kada su se Osmanlije povukle iz područja današnje pokrajine Lori u listopadu 1918., to je području postalo predmet spora između Armenije i Gruzije, a većina spornog teritorij a se odnosila na bivše ujezde (okruge) Borčalski i Akhalkalaki bivše gubernije Tiflis.[9][10] Gruzija je tražila da južne granice bivše gubernije Tiflis čine granicu, dok je Armenija tražila da buduća granica odražava etničku situaciju na terenu.[10] Nakon neuspjelih mirovnih pregovora o granici, u listopadu su izbili sukobi, nakon kojih su uslijedili zastoji mirovnih pregovora i kratki rat u prosincu.[10][8] Britanci su 17. siječnja 1919. posredovali u prekidu vatre pod vodstvom Williama Montgomerieja Thomsona, a osporavano područje proglašeno je neutralnom zonom do daljnjih mirovnih pregovora.[8][10] Nakon toga, i Armenija i Gruzija ušle su u područje Karsa u današnjoj istočnoj Turskoj, anektirajući teritorij, stvarajući pritom dodatne sporove između njih.[10]
Ruska Crvena armija je 1920. napala Azerbajdžan i Armeniju, čime je okončana neovisnost obje zemlje, a u veljači i ožujku 1921. uslijedila je Gruzija.[10] Turska je iskoristila priliku da otme zemljišta na istoku od Armenije, a Gruzija je okupirala neutralnu zonu Lori uz armensko odobrenje, kako bi spriječila da ona padne u turske ruke.[10] Granica SSSR-a s Turskom finalizirana je u listopadu 1921. Karskim ugovorom, čime je utvrđena zapadna granica armensko-gruzijske granice.[10] Kad su Sovjeti početkom 1921. uspostavili čvrstu kontrolu na tom području, izveli su konačno razgraničenje granice između Armenije i Gruzije, podijelivši neutralnu zonu Lori na dva dijela (uglavnom u korist Armenije) i fiksirajući 6. studenog 1921. granicu na njezinom sadašnjem mjestu.[8][11] Godine 1922. sve tri države uključene su u Transkavkasku SFSR unutar SSSR -a, prije nego što su se odvojile 1936.[10]
Granica je postala međunarodna 1991. nakon raspada Sovjetskog Saveza i neovisnosti njegovih konstitutivnih republika. Godine 1994. dvije su zemlje počele raditi na razgraničavanju svoje granice.[8] U Gruziji postoji velika armenska manjina, koncentrirana posebno u pograničnoj pokrajini Samche-Džavahetija gdje čine većinu.[12][13] Međutim, niti armenska niti gruzijska vlada nisu tražile ispravljanje stare granice između njih iz sovjetskog doba.[10]
Sljedeći granični prijelazi su u uporabi između Armenije i Gruzije:[14][15]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.