Araguaia (portugalski: Rio Araguaia) je velika brazilska rijeka duga - 2 627 km,[1] koja čitavim svojim tokom teče kroz Brazil, do svog ušća, u rijeku Tocantins.[1]
| Araguaia Rio Araguaia | |
|---|---|
| rijeka | |
 | |
 Zemljovid porječja Tocantinsa i Araguaie | |
| Položaj | |
| Države | Brazil |
| Naselja | Aragarças, Barra do Garças |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 2 627[1] km |
| Površina porječja | 358 125 km2 |
| Istjek | |
| • Prosječni | 6 172 m3 |
| Plovna od – do | do mjesta Aruanã (1 300 km) |
| Tok rijeke | |
| Izvor | kod mjesta Alto Araguaia (Mato Grosso) |
| • Nad. vis. | 760 m |
| • Koord. | 17°58'0,1"S, 53°4'0,1"W |
| Ušće | Tocantins (Tocantins) |
| • Koord. | 5°22'34,0"S, 48°43'8,0"W |
| Slijev | atlantski |
| Ulijeva se u | Tocantins |
| Pritoci | Rio Vermelho, Rio Crixás-Açu, Rio Javaés |
Zemljopisne karakteristike
Araguaia izvire na Brazilskoj visoravni, na istoku države Mato Grosso, na nadmorskoj visini od 760 m, kod mjesta Alto Araguaia.[1]
Araguaia gotovo pravolinijski teče prema sjeveroistoku do svog ušća u rijeku Tocantins. Obale su obrasle prašumama u kojima živi ili je živjelo više indijanskih plemena, među kojima su najpoznatiji Carajá s otoka Bananal, Javahé i Xavante; a od starijih populacija pleme Morçegos za koje Xavante kažu da su živjeli u pećinama, a prvi ih spominje Fawcett. U svom gornjem toku Araguaia formira granicu između država Mato Grosso i Goiás, pa zatim između Goiása i Tocantinsa.[1]U svom srednjem toku rijeka se razdvaja na dva rukavca u dužini od nekih 320 km stvarajući tako najveći riječni otok na svijetu Ilha do Bananal.[1]
Veći zapadni rukavac ima brojne slapove i brzake, tako da nije plovan, dok je manji istočni plovan za manje brodove. U svom donjem toku Araguaia formira granicu između država Pará i Tocantins.
Araguaia ima porječje od 358 125 km² i prosječni istjek od 6 172 m³/s na ušću u Tocantins. Na rijeci je krajem 20. stoljeća izgrađeno nekoliko hidroelektrana, da se iskoristi njen veliki hidropotencijal.
U gornjem toku rijeke ima velikih još neiskorištenih nalazišta urana, bakra, kobalta, cinka i dijamanata.[1]
Riblje vrste
U Araguaiji žive od ribljih vrsta poimence[2]:
- Ammoglanis diaphanus, porodica Trichomycteridae, demersalna
- Apareiodon machrisi, Parodontidae, benthopelagijska
- Aspidoras belenos, Callichthyidae, benthopelagijska
- Boulengerella cuvieri, Ctenoluciidae, pelagijska
- Caquetaia spectabilis, Cichlidae, benthopelagijska
- Curimata acutirostris, Curimatidae, benthopelagijska
- Farlowella henriquei, Loricariidae, demersalna
- Hemiodus tocantinensis, Hemiodontidae, benthopelagijska
- Hoplerythrinus unitaeniatus, Erythrinidae, pelagijska
- Hyphessobrycon amandae, Characidae, benthopelagijska
- Hyphessobrycon haraldschultzi, Characidae, benthopelagijska
- Loricaria lata, Loricariidae, demersalna
- Otocinclus tapirape, Loricariidae, demersalna
- Pamphorichthys araguaiensis, Poeciliidae, benthopelagijska
- Pinirampus pirinampu, Pimelodidae, demersalna
- Potamobatrachus trispinosus, Batrachoididae, demersalna
- Retroculus lapidifer, Cichlidae, benthopelagijska
- Rhinopetitia myersi, Characidae, benthopelagijska
- Rivulus zygonectes, Rivulidae, benthopelagijska
- Roeboides microlepis Characidae, benthopelagijska
- Scoloplax distolothrix, Scoloplacidae, demersalna
- Semaprochilodus brama, Prochilodontidae, benthopelagijska
- Spectrolebias semiocellatus, Rivulidae, benthopelagijska, endemska
- Thayeria boehlkei, Characidae, pelagijska
- Tometes trilobatus, Characidae, pelagijska
- Trichomycterus punctatissimus, Trichomycteridae, benthopelagijska
- Utiaritichthys sennaebragai, Characidae, benthopelagijska
Izvori
Vanjske poveznice
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
