Paletína
From Wikipedia, the free encyclopedia
Paletína (Áraveñe'ẽme: فلسطين, Filasṭīn, Falasṭīn térã Filisṭīn), héra tee hína Tetã Paletína (Áraveñe'ẽme: دولة فلسطين, Dawlat Filasṭin),[4] ha'e peteĩ tetã hekosãso namoañetéiva opa tetã ambuévape ojejuhúva Kuarahyresẽ Aguĩgua yvy pehẽnguéme, ha ijerére ojejuhu tetã Israel, Horytáña, Ehípto ha para Yvy mbytépe ipehẽnguemi.
Tetã Paletína | ||||
---|---|---|---|---|
Paletína | ||||
| ||||
Tetã Momorãhéi: بلادي Biladi (Áraveñe'ẽme: «Che retã») | ||||
Tavusu |
Kuarahyresẽ Herusalẽ (tembiapoukapýpe) Ramala (oisãmbyhy teéva) | |||
Táva tuichavéva | Gása[2] | |||
Ñe'ẽ tee | Áraveñe'ẽ | |||
Tetãygua réra | Paletínagua | |||
Tekuái reko |
Tavakuairetã amandajerapépe (tembiapoukapýpe) Mburuvichavy rapépe (tee) | |||
Tendota Sãmbyhyhára peteĩha |
Mahmud Abás Rami Hamdallah | |||
Tetã Amandaje | Consejo Legislativo Palestino | |||
Sãso • Ojekuaauka • Oñemoañete |
15 jasypateĩ ary 1988 30 jasypateĩ ary 2012 (omoañete ONU) | |||
Yvy apekue | Ñemoĩha 172.º | |||
• Opaite | 6520 km² | |||
Ava hetakue | Ñemoĩha 125.º | |||
• Hetakue | 4.816.503 [1] hab. (2016) | |||
• Typy'ũ | 731,76 hab./km²* | |||
IDH (2015) | 0,684[2] (114.º) – Medio | |||
Viru |
Nuevo shéquel israelí (₪, ILS )Dinar jordano (JD, JOD ) | |||
Ára | UTC +2 | |||
• Arahakúpe | UTC +3 | |||
ISO Jehero | 275 / PSE / PS | |||
Tetã renda tee Ñandutíme |
.ps | |||
Tetã pumbyry papapy |
+970 | |||
Mba'yrumýi papapy tee | PS | |||
COI Jehero | PLE | |||
Opaite Tetã Yvýgui | ||||
| ||||
[editar datos en Wikidata] |
Atyvete Paletína Hekosãsorã oikuaauka ko tetã sãso jekuaauka oiko jave táva Arhel-pe upe ára 15 jasypateĩ ary 1988-pe, upe aja,ko atyvete noisãmbyhýi Paletínare, mombyry guive oikuaaukánte ijerure.[5] Ko ára peve, yvy pehẽngue Paletína ojerure oĩ jepe tetã Israel ipoguýpe.[6][7] Ko tetã ojerure Paletína yvy pehẽnguenguéra ojeheroháicha oiko rire upe ñorairõ guasu ary 1967 pegua, ha omoĩ itavusurã Kuarahyresẽ Herusalẽ.[8][9] Ko táva Ramala oisãmbyhyramo jepe ko tetãre, upépe ojejuhúgui tetã rekuái róga guasu.
Ára 29 jasypateĩ ary 2012-pe ONU Amandaje Guasu oheja ha omoañete Paletína oike ONU atýpe tetã hechahára ramo, upéva he'ise Paletína ikatu oñe'ẽ ONU Amandajéme ha ikatu ohechauka ijerure tetã ambuévape, hákatu ndaikatúi ovota umi ONU jeporavópe,[10] omoañete avei umi Paletína retãygua oreko va'erã ijyvy pehẽnguerã oñemoañeteháicha oiko mboyve upe Ñorairõ ary 1967 pegua.[11] Upéicha nde'iséi Paletína oikeha ONU atýpe umi tetã ambuévaicha.
Jasypo ary 2015-pe Táva Vatikáno omoañete ko tetã hekosãsoha.[12][13] Ary 2018 iñepyrũ meve, 136 tetã omoañete Paletína hekosãsoha, Paraguái, Vorívia, Pindoráma ha Arhentína mbytépe.