Gelle ɗer Diiwal Abiya From Wikipedia, the free encyclopedia
Aba un gelle ɗer fombina fuuna ɗun Naajeeriya ɗen e luumorɗe caaka Diiwal Abia. Tiggal tigguɗe diiwal Abia nɗer 1991 Aba henɗa ma hasiɗiɗi hukumaji pamari inɗe maaji Aba fombina Aba wayla. Aba fombinajun ton ke gelle mawɗe caaka e ɗen fiɗuugo ɓerɗe ɗun Abia diiwal fombina-fuuna Naajeeriya. Eɗun joɗori e faaro Aba. Aba eɗon wodi sareji ɗuɗɗi baano; Aba-ukeziukwu, ]]Aba, Obuda-Aba]], Umuokpoji-Aba e luttuɗe. Gelleji gaɗa ohazu kauti gamma laamu ka Aba ɗun tiggi ɗun faaro gam e heeɗugo ɗun yii Igbo ɓe Naajeeriya eɗau luumo geɓal maɓɓe ɗen e gaɗa ɗen solji’en Saliɓɓe joinaama ɗen e hakkilango inare laamu boɗejo British ɗer eɗun haade kerol bankiwal hirna eta dallol Aba ɗen e gal hakkuɗe guttuɗi laawii arɗugal yaari Patakwal, Owarri, Umuahia, Ikot, Ekpene, e Ikot-Abasi.[1] Gelle ɗen lattake kautirɗe ɗun kagaji deem ɗun laamu boɗejo ngaaɗi ummini laawol ndiiyam dogga haa yaari Patakwal. Aba un gelle mawɗe yiɓaaɗe e tigga ɗe shaaka ɗer nokkure lattiɗe fiititinɗe famarɗe gelleji e sareji yimɓe uslɓe Aba un ngwa. Aba ɗun ɓuri anɗirki ɗun e firoji e ɗenbo mawɗe ɗuɗɗe gelle nɗer fombina-fuuna Naajeeriya hisaago 2016 Aba ƙiyastake adadu ɗuuɗirka yimɓe 2,534,265[2] un diiwal haaɗe ɗer ngal jomirawotiggi.[3]
Laamu innde | Aba |
---|---|
Lesdinkeejum | Aba |
Ɗemngal | Igbo |
Demonym | аби́нец, аби́нцы |
Ɗemngal ngal sarwiisiiji leydi fu njoni haalude | Inngilisjo |
Duungal | Afirik |
Lesdi | Naajeeriya |
Nder laamoore | Aba South |
Hiiri-weeti pelle | UTC+01:00 |
Located in or next to body of water | Maayo Aba |
Jonde kwa'odineto | |
Postal code | 450 |
Laawol ngol laamu anndani | https://www.abiastate.gov.ng |
Köppen climate classification | tropical monsoon climate |
Local dialing code | 082 |
Aba ɗun gelle goɗuɗe gellihol ɗudkol inɗe e maako: Aba-ukwu, Eziukwu-Aba, obuda-Aba e umuokpoji-Aba amma gellel ɗer ohazu hautiɗiri e Aba gamma woyngo laamu hautugo. Aba-ukwu noɗe anɗira un gelle anɗaɗe ɗer Aba. Pamare dokkoje mamaki ɓe ɗalgo Ezewe ukaegbu ɗun Aba-ukwu anɗiraɗun e bias ɗun jewenago taaniraɓe bacci Aba. Kanjun ɓawo latti joɗerɗe shoggu tunko ɗe latti kiiɗe kiiɗe fuuna’en joɗerɗe. Aro expedition un hasire mawɗe solji’en siryiiɓe kabɗai e joɗarɗe turanko’en ɗer gelle ɓe kenditi inare ɗer Abia wakkatire waɗaɗe e 1901 yaari 1902 waɗaaki ɗun un semɓe ɗun solji’en gaɗaɗun turanko’en hoigo kowal leydi yimɓe aro ɗen e ɓe anɗaka eɗer gelle teɗɗuɗe kakkilanowal ɗer 1901 turanko’en tiggi joɗorɗe solji’en turakeɓe ɗer Aba eɗer 1915 e laawol girgiwal ndiyam waɗa ɗun hauti ɗun Patakwal eɓe gurtina kayaji deemal bano ɗibinoje e ɓikkol leɗɗe.[4]}} Der 1929 Aba lattake wuttuɗu ɗawirɗe rouɓe Igbo. Distinorɗe anɗiraɓe ɓe Aba rouɓe shaliɓe habɗoɓe e woɗe’en eko ɗeppi ɗun harajii haure ɗen fuɗɗi artuɗun eɗau ɗen lumana hajoni ɓe artuɗun hiisago rouɓe ɗer geɓal ngal ɗen e hanɗaaki gollital rurutagal haure ɗen ɗe sarkitake ha fu ɓe bikkol leɗɗe amma ɗe relli ɓingel muɗun dewel. Habaruji ɗun ɗufal reeɗu sarkitake ɗen e ɗon ɗen konuu ummake. B[5] aawo ɗuɗɓe maayi woɓɓe naunake woɓɓe ɗun yi ayiiɓe ɓe majji e ɗuɗirka 10,000 rouɓe kautiɗun e Aba. Kuuɗe saɓabu ɗun ɗun waɗi yimɓe ɗuɓɓe maayi maiɓe njaari 55-100 ɓeɗun inni ɗer 1930, Aba lattake inare yaiɗe gallol gelle ɗun ɗun heɓini inare luumorɗe.[4] to over 100 being reported.[5]
Waɗuugo ɓe teɗɗugo ngo koonu leydi Naajeeriya ɗer 1967 inare mawɗe Biafara ɗun ɓaagi yaahi umuahia gaɗa Enugu. Aba un gelle Biafara mawɗe sharkiti bemɓe keeni dufaɗi hitaɗe koonu Biafara.
Aba un wuro ngo ɗuɓɓe fere’en banɗiraɓe baano e anɗaɗo Emejiaka Egbu yayi ɗun Aba la ohazu ogbonna yalji ɗun umuokpoji, Aba ɓe omehinuyalji ɓe obuda-Aba- ɓe ugbor yalji ɗe Aba ɓe hemadu yayi ɓe ohAbiyam ɓe ukuegbu yayi ɓe Aba-ukwu ɓe ahunanya yayiɓe ohAbiyam ɗen e nayoɓe.
Aba e fittini haade neɓɓan-ɓunɗu ɗeɗun henɗani gaɗa gelle ɗe Patakwal e 30 kilometres (19 mi) honɗu ko ɓunɗu semɓiɗi. Aba hauti e gasol gaɗa dallol Imo natural ɗun jomirawo gas wal semɓingal. Unballitoɗun jaudi e sayoɓe kolte e inibije haade e pharmaceutical dun rebaje siminti e haaje sudu.[6] Luumo go waaɗi ariaria international luumo ɗiɗaɓo mawgo ɗer Naajeeriya. Gaɗa luumo Onicca e woɗi kamfaniwal heineken Brewery ɗun gas ɗen e tashote ɗun gelle.
Aba un semɓe ɗun ta hiite Enugu dokkowal kamfaniwal ɗun ƙirƙirama e hiite semɓe hutirɗe hajoni ewodi gonɗe gure hiite kamfaniwal. Eɗun waɗi fuɗɗuki henɗugo semɓe eɗun noɗɗira Geometric Power Company eɗun huwa kullum senɓiɗa ɗer Aba ɗen e machinehol hiite un kutirɗun gure areji ko ɗeme gure ɗun gotol sababɗun hiite.[7]
Gelle ɗen ɗe piji’e gaɗawal ɗun Kirista’en Evangelism ɗun ɓe fombina fuuna Naajeeriya. Tun ɓe turanko’en British gaɗɗi kawrital Missionary ɗer gelleji (CMS) gilerɗi Evangelism ɗun kawrital England ɗun ɗun maunini hanɗu hanjun ke kawrital ɗun Angliican ɗun Naajeeriya. Be kawrital gonni inɗe ɓe Saint keɓaɗun e tataɓe yimɓe luumo Evangelism Opopo-Joseph Cookey, Gabrial Cookey e Zedekiah cookeys. ɓe e yimɓe un ɓe Aba azumin bulajun dallol ɗer 1896 eɓe gaɗa luumo ɗembo eɓe fooɗa yimɓe nasta kiristare diinaku ɗer 1897 wurtimɓe luɓe naɓɓan ɗun ɗiɗaɓun yiɓuɓe Abagi e haaɗe nɗiyam eɓe ngurtina neɓɓan gaɗa ngwa ɓe yonki eɓe ngazina diinaku worti luumo hauɗiri e Abaji e ummocham yimɓe yaahi kiristare gaɗa 1901.[8]
Gelle ɗen eɗe gooɗi janngirde firamareje haseɓa 90 e ɗe jannga gaɗa pinɗe yaari nyalauma unɗe woɓɓe haajan joɗeriɓe ko e maɓɓe omtoɓe gaɗa 07:30hrs-12:30hrs e 12:30hrs-17:30hrs e full wakkatije pamare.
The tertiary schools are:
Aba un hautirɗe joɗorɗe e rebije pamarel joɗerɗe laawol diyam Naajeeeriya amma eɗun ɗon huuwa semɓe. Aba ɗembo un mauɗun fanna jahaleji giɗuuɗi laawi eɗer larɗuɗun. Laawi mawɗe ɗin eɗi maɓɓita gollital jaarowal yimɓe kullum yaari guttuli fere-fere ɗun leydi ɗin gelle ɗen ɗe ɗiɗaaɓe ɓawo Onicca yaunojun jahojun kullum eɗun ɓeddoto ɗer fuunaru ɗun Naajeeriya motaji shereteɗi (Okada) waɗoɓe Ashaɓa ɓe kaɗama maimako maɓɓe ɗun waɗɗi (Keke-Napep) enotahol pamarol ɗuɗirka maakol fuɗɗi ɗer gaɗa 2015 e ɗun ɗuɗi anɗaɗun gam e jahirteɗun hande. Ɗer 2012 a gotal laawol tsaragol ɗun hebniigol je siryago ɓe kolli himmari eɗau anɗaɓe darɗiɓe e wawalaen tun e shuuɗi kompaniji e go’oel anɗal ko hakkilanda arejimun gootiraala un bano 2021 ɗo’o wala habaru bayanu ɗun ton kaaje farli yeso salli ɓe gaɗi jungo ngo ɓe anɗitoɓe famgo.
Emyimba international f.c ɓe ɗun anɗe ɓe yiibii yimɓe un saare ɓurɗe an hautuɗe fijo ball kongol. Emyimba f.c heɓi nasruji ndesaɗi engal ɗer kongi ɗi ɓe cede e fuu Naajeeriya kongi fiyoji ball. Hautie e cafji ɗiɗi ɗiɓe koshi (watau hukumare fuu ball ɗun leyɗe kongi Afrik) ɗe e championji ɗiɗi e firimiyaji jewego’o ɗen e hautirɗe leydi ɗenbo jooni hanɓe ke ɗiɗaɓe eɗer CAF.[9][10]
Ewoodi mastisala ji ɗuɗɗi hauti e rufuku huuɗe ɗer Aba, hauti e shiya dokawal nastirgal huɗe hanjun waɗi wonnaki goɗɗe inaaje eɗer luuɓe nefoo gelle. Amma e ɗon puɗɗi maagu kiɗun matsala fuu hautuɗe e diiwe hukumaje eɗen kuuwa non ma ɗun maagata. Aba un jopporɗe shoggu e fuuna Naajeeriya. Ewoodi luuɓe andaaɗe baano ariariango luumo duniyaru e luumo ngo eziukwu laar.[11][12] Feirɗe inare (Ekechia) eko lutti fuu E.L.F ɗun heɓani ummatore maɓɓe hailon e boɗɗumo jarteɗun gaɗɗeteɗun sureteɗun ekoluttifu wawaste org a yi ai fetooji ɗuɗɗi ta nasti koshadi e yimɓe Aba.(Yi'a boo www.waste.org.ng[13] for more recent pictures captured by a researcher on the tour of Aba)
Gaɗaɗun ɗer Aba noɗɗiraɗun Aba gaɗaɗun un soreteɗun ɗun ɗun siryi e gaɗaɗuu gurtinaɗun nyotaaɗun ɗer Aba. Musamma konani ɓe nyiɓol adooji yamɗu gaɗirɗun ɗuun taaguwaɗi e enginiyare sana’are.[14][15][16]
Yimɓe Igbo ɓe ɗun noɗɗirta rouɓe haure haɓɗuɓe e turankoen British ɗer ɗanɗal hakkilo noɗɗiral Abiya hawre.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.