la pralingvo de la hindeŭropa lingvaro From Wikipedia, the free encyclopedia
Oni supozas, ke la hindeŭropa lingvaro evoluis de unu lingvo, kiu nomiĝas la hindeŭropa pralingvo (HIP). Oni kredas ĝin parolata en la kvara jarmilo a.K. en Centra Azio (laŭ la Kurgana hipotezo), aŭ eble jam dum la sepa jarmilo a.K. en Anatolio (laŭ la Anatolia hipotezo). Lingvistoj ĝenerale akceptas la ekziston de tia lingvo, kvankam oni ne interkonsentas pri multaj detaloj. Laŭ kelkaj lingvistoj, la hindeŭropa pralingvo devenas el la lingvofamilio de la nostratika lingvo.
(Beekes 1995) | (Ramat 1998) | ||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Atemata | Temata | ||||||||||||||
Vira kaj Ina | Neŭtra | Vira kaj Ina | Neŭtra | Vira | Neŭtra | ||||||||||
Sing. | Pluralo | Dualo | Sing. | Pluralo | Dualo | Sing. | Pluralo | Dualo | Sing. | Pluralo | Sing. | Pluralo | Dualo | Sing. | |
Nominativo | -s, 0 | -es | -h₁(e) | -m, 0 | -h₂, 0 | -ih₁ | -s | -es | -h₁e? | 0 | (coll.) -(e)h₂ | -os | -ōs | -oh₁(u)? | -om |
Akuzativo | -m | -ns | -ih₁ | -m, 0 | -h₂, 0 | -ih₁ | -m̥ | -m̥s | -h₁e? | 0 | -om | -ons | -oh₁(u)? | -om | |
Genitivo | -(o)s | -om | -h₁e | -(o)s | -om | -h₁e | -es, -os, -s | -ōm | -os(y)o | -ōm | |||||
Dativo | -(e)i | -mus | -me | -(e)i | -mus | -me | -ei | -ōi | |||||||
Instrumentalo | -(e)h₁ | -bʰi | -bʰih₁ | -(e)h₁ | -bʰi | -bʰih₁ | -bʰi | -ō | -ōjs | ||||||
Ablativo | -(o)s | -ios | -ios | -(o)s | -ios | -ios | |||||||||
Lokativo | -i, 0 | -su | -h₁ou | -i, 0 | -su | -h₁ou | -i, 0 | -su, -si | -oi | -oisu, -oisi | |||||
Vokativo | 0 | -es | -h₁(e) | -m, 0 | -h₂, 0 | -ih₁ | -es | (coll.) -(e)h₂ |
Personaj pronomoj (Beekes 1995) | ||||
---|---|---|---|---|
Unua persono | Dua persono | |||
Singularo | Pluralo | Singularo | Pluralo | |
Nominativo | h₁eǵ(oH/Hom) | wei | tuH | yuH |
Akuzativo | h₁mé, h₁me | nsmé, nōs | twé | usmé, wōs |
Genitivo | h₁méne, h₁moi | ns(er)o-, nos | tewe, toi | yus(er)o-, wos |
Dativo | h₁méǵʰio, h₁moi | nsmei, ns | tébʰio, toi | usmei |
Instrumentalo | h₁moí | ? | toí | ? |
Ablativo | h₁med | nsmed | tued | usmed |
Lokativo | h₁moí | nsmi | toí | usmi |
Buck 1933 | Beekes 1995 | ||||
---|---|---|---|---|---|
Atemata | Temata | Atemata | Temata | ||
Singularo | Unua | -mi | -ō | -mi | -oH |
Dua | -si | -esi | -si | -eh₁i | |
Tria | -ti | -eti | -ti | -e | |
Pluralo | Unua | -mos/mes | -omos/omes | -mes | -omom |
Dua | -te | -ete | -th₁e | -eth₁e | |
Tria | -nti | -onti | -nti | -o |
Oni ĝenerale rekonstruas la numeralojn kiel sekvas :
Sihler 1995, 402–24 | Beekes 1995, 212–16 | |
unu | *Hoi-no-/*Hoi-wo-/*Hoi-k(ʷ)o-; *sem- | *Hoi(H)nos |
du | *d(u)wo- | *duoh₁ |
tri | *trei- (plen-grada)/*tri- (nul-grada) | *treies |
kvar | *kʷetwor- (o-grada)/*kʷetur- (nul-grada), vidu ankaŭ na la regulo de kʷetwóres |
*kʷetuōr |
kvin | *penkʷe | *penkʷe |
ses | *s(w)eḱs; origine eble *weḱs | *(s)uéks |
sep | *septm̥ | *séptm |
ok | *oḱtō, *oḱtou aŭ *h₃eḱtō, *h₃eḱtou | *h₃eḱteh₃ |
naŭ | *(h₁)newn̥ | *(h₁)néun |
dek | *deḱm̥(t) | *déḱmt |
dudek | *wīḱm̥t-; unue eble *widḱomt- | *duidḱmti |
tridek | *trīḱomt-; unue eble *tridḱomt- | *trih₂dḱomth₂ |
kvardek | *kʷetwr̥̄ḱomt-; unue eble *kʷetwr̥dḱomt- | *kʷeturdḱomth₂ |
kvindek | *penkʷēḱomt-; unue eble *penkʷedḱomt- | *penkʷedḱomth₂ |
sesdek | *s(w)eḱsḱomt-; unue eble *weḱsdḱomt- | *ueksdḱomth₂ |
sepdek | *septm̥̄ḱomt-; unue eble *septm̥dḱomt- | *septmdḱomth₂ |
okdek | *oḱtō(u)ḱomt-; unue eble *h₃eḱto(u)dḱomt- | *h₃eḱth₃dḱomth₂ |
naŭdek | *(h₁)newn̥̄ḱomt-; unue eble *h₁newn̥dḱomt- | *h₁neundḱomth₂ |
cent | *ḱm̥tom; unue eble *dḱm̥tom | *dḱmtóm |
mil | *ǵheslo-, *tusdḱomti | *ǵʰes-l- |
Lehmann (1993, 252-255) kredis ke la numeraloj pli grandaj ol dek estis konstruitaj aparte de la dialektgrupoj kaj ke *ḱm̥tóm unue signifis "granda nombro" anstataŭ specife "cent".
Eldonitaj ekzemplotekstojn en HIP:
Almenaŭ unu planlingvo enradikigas sin en la hindeŭropa pralingvo, tamen kun aldono de pli modernaj terminoj: temas pri sambahsa-mundialect.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.