Zaprešić
grad u Zagrebačkoj županiji, Hrvatska From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Zaprešić je grad u Hrvatskoj, u Zagrebačkoj županiji.
Remove ads
Remove ads
Geografski položaj
Zaprešić se nalazi u sjevernom dijelu zemlje u neposrednoj okolini glavnog grada Zagreba. Treći je po veličini grad u Zagrebačkoj županiji. Sa 479,52 stanovnika po kvadratnom kilometru, Zaprešić je najgušće naseljeno područje u županiji.
Rijeke
Brdski dio
Medvednica na istoku, Marijagoričko-zagorsko pobrđe na sjeverozapadu
Prirodni rezervati
Orintološki rezervat Sava u gradu Zaprešiću i općini Brdovec, Cret Dubravica u općini Dubravica (stanište rosike, jedine pronađene biljke mesožderke u Hrvatskoj), Park prirode Medvednica na području grada Zaprešića, te općina Bistra i Jakovlje.
Remove ads
Historija
O prahistoriji zaprešićkog kraja svjedoče kamene sjekire iz neolitika nađene u Brdovcu, bakrene sjekire iz eneolitika nađene u Mariji Gorici, tragovi nalazišta željeznog doba na Sv. Križu.
Antički ostaci pronađeni su u Drenju kod Brdovca. U doba Starog Rima tuda je prolazila cesta Emona (Ljubljana) – Neviodunum – (Drnovo kraj Krškog, do kojeg je tada i Sava bila plovna) – Siscia (Sisak). U Drenju je bio prijelaz preko Save preko kojeg se lokalna cesta uz Sutlu spajala s državnom cestom Emona – Siscia.
Krajem 11. vijeka(oko 1094. godine) Ača, pouzdanik kralja Ladislava, od kralja je dobio područja sa istočne i zapadne strane Medvednice. Na njenim zapadnim krajevima počinjao je posjed koji se pružao uz Savu do Sutle, od kojeg se razvilo susedgradsko-stubičko vlastelinstvo, drugo najveće svjetovno vlastelinstvo u Zagrebačkoj županiji.
Tokom 15.-16. vijeka doseljavaju se izbjeglice pred Osmanlijama. Neki od njih bježali su iz Pounja i Like, a potomci su im do sada sačuvali ikavicu (Drenje Brdovečko) koja se i danas govori, te kao posebna vrsta kajkavštine izučava u osnovnoj školi Ivan Perkovac u Šenkovcu.
Kmetovi su godine 1573. podigli Seljačku bunu, a jedan od njenih vođa bio je Ilija Gregorić, iz Marije Gorice. Krajem 16. vijeka posjedi se drobe u niz malih vlastelinstava, te u 17. i 18. vijeku tu živi niz sitnih plemića. Podsjetnik na njih brojne su jednostavne kurije, podignute na desecima malih posjeda, a neke su sačuvane i do danas.
Zaprešić je nastao na raskršću regionalnih i međunarodnih saobraćajnih pravaca. Kroz Zaprešić je prošla i trasa prve željezničke pruge u Hrvatskoj. Prema nekim teorijama, od konjskih zaprega kojima su putovali trgovci u Zagreb dolazi i ime Zaprešić. Prvi pisani spomen Zaprešića vezuje se uz župnu crkvu Sv. Petra koja je podignuta 1334. godine.
U Zaprešiću je 1920. osnovana Industrija mesnih proizvoda d.d., uz "Sljeme" i petrinjski "Gavrilović", najstarija mesna industrija Hrvatske.
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare zagrebačke prigradske općine Zaprešić.
Remove ads
Stanovništvo
Na popisu stanovništva 2011. godine, grad Zaprešić je imao 25.223 stanovnika, od čega u samom Zaprešiću 19.644.
Grad Zaprešić
Napomena: Nastao iz stare općine Grad Zagreb. U 1857. i od 1869. do 1981. dio podataka sadržan je u općini Brdovec.
Zaprešić (naseljeno mjesto)
Popis 1991.
Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Zaprešić je imalo 15.678 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
Popis 1910.
| Zaprešić | |
|---|---|
| jezik | vjera |
ukupno: 1,490 - (-%) - (-%)
| |
Remove ads
Privreda
- Industrija keramike: "Inker", Zaprešić
- Hemijska industrija: "Montkemija", Šibice i "Karbon", Zaprešić
- Željezna industrija: "Lanac", Zaprešić
- Industrija namještaja: "Kenda d.o.o.", Zaprešić
- Proizvodnja skretnica za željeznicu: "Hrvatske željeznice", Zaprešić
- Proizvodnja tehničkog plina: "Meser plin", Šibice
- Građevinska industrija: "Tvornica kamene građe Viadukt i Rofix", Pojatno
- Kamenolom: "Viadukt", Ivanec
- Iskopavanje šljunka: "Hidroelektra", jezero Zajarki
Remove ads
Poznate osobe
- Baltazar Adam Krčelić (1715–1778), doktor filozofije i teologije, pravnik, rektor hrvatskog kolegija u Beču, hroničar, historiičar i književnik
- Pavao Štoos (1806–1862), preporoditelj, pjesnik
- Ante Kovačić (1854–1889), književnik, pjesnik
- Ivan Perkovac (1826–1871), književnik, novinar, tajnik Matice hrvatske
- Davor Gobac
- Matija Skurjeni (1898–1990), slikar
- Josip Jelačić (1801–1859), hrvatski ban od 1848.
- Mira Vlahović, operna pjevačica
- Davor Vuković, slikar
- Vladimir Novak (1870–1943), prvi učitelj gimnastike, autor prve fiziologije sporta "Kratka uputa u Physiologiju gimnastike" (1894) i utemeljitelj hrvatske nauke o sportu
Remove ads
Spomenici i znamenitosti
Zaprešićka staza dvoraca: čak je šest sačuvanih dvoraca na širem zaprešićkom području. Nastajali tokom 18. i 19. vijeka pripadaju među najljepše primjerke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Dva su najviše, nulte kategorije: barokni dvorac Oršić u Gornjoj Bistri (općina Bistra) i Januševec (općina Brdovec) - prema nekim autorima najljepši spomenik klasisističke arhitekture u Hrvatskoj. Prve je kategorije barokni dvorac Lužnica u Šibicama (grad Zaprešić), a druge su kategorije Laduč (općina Brdovec) i Novi dvori u Zaprešiću. Osim dvoraca poznate su i stare kurije, te crkvice, te stare zagorske kuće u okolini (tradicionalne kuće u općini Dubravica s fasadama obojenom u plavo). Na području općine Brdovec značajna su i nalazišta iz prahistorije i antike.
Novi dvori
.jpg)
Novi dvori jedinstveni su primjer očuvanosti cjelovitog privrednog vlastelinskog kompleksa. Na površini od 20,5 hektara nalazi se dvorac, kapela sv. Josipa, grob porodice Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i ekonomske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma. Okrugla "vršilnica" je jedini, najstariji takav objekt u Hrvatskoj, potječe iz 17. vijeka. Spomenik je nulte kategorije. Godina 1611. smatra se vremenom utemeljenja Novih Dvora (Curia Nova) od grofova Zrinskih, a kasnije su u vlasništvu Čikulina, Sermagea, Festetića i Erdodya da bi 23.06.1851. ban Josip Jelačić potpisao kupoprodajni ugovor i za 175.000 forinti kupio Nove Dvore od grofa Aleksandra Erdodyja i temeljito ih preuredio. Novi Dvori su od 1863. godine u vlasništvu banovog brata Đure Jelačića, a nakon smrti kćeri Đure Jelačića, grofice Anke Jelačić 1934. godine, Novi Dvori su ostali pod upravom Matice hrvatske. Tokom NDH od 1941.-1945. godine dvorac je bio rezidencija poglavnika Ante Pavelića. Od 1945. do 1956. godine u dvorcu je uspostavljena poljoprivredno-domaćinska škola, a poslije ekonomsko poljoprivredna škola i đački dom , ali je od 1970. godine prestala i ta aktivnost. Danas se u okruženju dvorca nalaze privredne zgrade, kuružnjak, vršilnica , muzej Matija Skurjeni, depadansa dvorca tzv. Richterova zgrada, kapelica sv. Josipa, staklenjak, porodični grob Jelačičevih ,a od 2004. godine i golf vježbalište i sjedište golf kluba "Ban Jelačić".
Dvorac Lužnica
Prvobitno imanje pripadalo je porodici Čikulin, a u 18. vijeku polovina imanja pripada porodici Moscon, a druga polovina porodici Čikulin. Kasnije Mosconi otkupljuju dio od Čikulina i vlasnica postaje Maksimilijana Moscon udana Hyacinthy. Nakon njene smrti, imanje ostaje zagrebačkom Kaptolu. Kasnije imanje preuzima Pavao Rauch, koji je temeljito preuredio imanje i možda sagradio dvorac 1791. godine. Od 1925. godine dvorac je u posjedu sestara milosrdnica reda sv. Vinka Paulskog , a danas je u njemu i duhovni centar. Dvorac je jednospratan u obliku slova "U" , a na uglovima ima četiri cilindrične kule. U zapadnom krilu nalazi se dvorska kapela s baroknim oltarom. Dvorac je okružen parkom i jezerom.
Remove ads
Obrazovanje
- Dječji vrtić "Maslačak"
- Dječji vrtić "Vrtuljak"
- Osnovna škola "Antuna Augustinčića" škola je izgrađena 1954. godine i imala je naziv "Narodna osmogodišnja škola Zaprešić", a 1984. godine je otkriveno poprsje kipara A. Augustinčića (rad kipara Ivana Sabolića). Dogradnja i adaptacija škole završena je 1990. godine s ukupnom površinom 3.547 m2.
- Osnovna škola "Ljudevita Gaja"
- Osnovna škola "Kupljenovo-Luka"
- Osnovna škola "Bistra"
- Osnovna škoa "Ivan Perkovac" u Šenkovcu
- Srednja škola "Ban Josip Jelačić"
- Visoka škola za poslovanje i upravljanje s pravom javnosti "Baltazar Adam Krčelić"
- Osnovna muzička škola- područna škola muzičke škole "Zlatko Baloković" iz Zagreba
Remove ads
Kultura
- Muzej "Matija Skurjeni" -u Novim dvorima u adaptiranoj zgradi spremišta plodina 1987. godine otvorena je Galerija Matije Skurjenija, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej Matija Skurjeni.
- Galerija "Razvid"
- Javno otvoreno učilište Zaprešić
- Udruženje likovnih stvaralaca
- Ogranak Matice hrvatske Zaprešić
- Umjetničko udruženje "Plemićka mladež"
- Klub Zaprešićana "Zapreščan"
- Zaprešićke mažoretkinje "Jelačićke"
- KUD "Josip ban Jelačić"
- KUD "Kupljenovo"
- KUD "Hruševec Kupljenski"
- Tamburaški zbor "Gaj"
- Tamburaški sastav "Savski Valovi"
- Puhački orkestar "Zaprešić"
Remove ads
Sport
- Nogometni klub Inter
- NK "Zaprešić"
- NK "Croatia", Pojatno
- Malonogometni klub "Ban Jelačić"
- Košarkaški klub "Zaprešić"
- KK Inker
- KK Jabuka
- KK Fortuna
- Tenis klub "Lamaki"
- Tenis centar Zaprešić
- Stolno-teniski klub "Inker"
- Muški rukometni klub Zaprešić
- Ženski RK "Zaprešić"
Šah:
- Šahovski klub "Stanoobjekt"
Kuglanje i boćanje:
- Ženski kuglački klub "Graditelj"
- KK Zaprešić
- KK Inker
- Boćarski klub "Šibice"
- boćarski klub "Zaprešić"
Borilački sportovi
- Taekwondo klub "Kuna"
- Taekwondo klub Zaprešić
Motociklizam:
- Motociklistički klub Zaprešić
- "I Am Free Rider"
Letački sport:
- Letačko društvo Zaprešić
Triatlon:
- Triatlon klub "Sjever II"
Konjički sportovi:
- Konjički klub "Trajbar Team"
Golf:
- Golf klub "Ban Jelačić"
- Streljački klub "Dinamo" Jablanovec
- Sportsko-ribolovno društvo "Šaran"
- Lovačko društvo "Zaprešić"
- LD "Kuna", Jablanovec
Galerija
"Cvjetni grb"
muzej Skurjeni
zanatski dom
narodno učilište
spomenik poginulima u Domovinskom ratu
detalj iz centra
gradska knjižnica "Ante Kovačić"
akademija "Baltazar Adam Krčelić"
željeznička stanica
Također pogledajte
Literatura
- Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
- Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;
Reference
Vanjski linkovi
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads