Togo

Togo, službeno Togoanska republika (francuski: République togolaise) je država u zapadnoj Africi koja graniči sa Ganom na zapadu, Beninom na istoku i Burkinom Faso na sjeveru. Zemlja se proteže južno do Gvinejskog zaliva gdje se nalazi glavni grad Lomé. Togo obuhvata 57.000 km², što ga čini jednom od najmanjih zemalja u Africi sa otprilike 7,9 miliona stanovnika kao i jednom od najužih zemalja na svijetu sa širinom manjom od 115 km između Gane i Benina.

Republika Togo République Togolaise
Zastava Grb
Himna: "Salut à toi, pays de nos aïeux"
Položaj na karti
Glavni grad		Lomé
Službeni jezik		francuski
Državno uređenje
• Predsjednik		Faure Gnassingbé
• Predsjednik vlade		Victoire Tomegah Dogbé
Zakonodavstvo
Nezavisnost		Od Francuske 27. aprila 1960.
Površina
• Ukupno		56.785 km2 (122.)
• Vode (%)		5
Stanovništvo
• Ukupno		5.556.812 (124.)
• Gustoća		98/km2
Valuta		CFA franak (100 centima)
Vremenska zona		UTC
Pozivni broj		228
Internetska domena		.tg

Etimologija

Zemlja je svoje ime dobila po gradu Togoville, kada je Gustav Nachtigal 5. jula 1884. godine sa šefom grada Mlapom III potpisao ugovor od kojeg je Njemačko carstvo preuzelo vlasništvo nad onim zemljom. Tada je nastala njemačka kolonija Togoland.^[1] Ime Togo prevedeno je s evejskog jezika što znači "iza rijeke".

Od 16. do 18. vijeka, priobalno područje bilo je glavno trgovačko središte za Evropljane koji su kupovali robove, čime su Togo i okolne regije stekli naziv "Obala robova".

Historija

Ne zna se tačno historija Toga prije dolaska Portugalaca krajem 15. vijeka. Danska je tražila pravo nad Togom u 18. vijeku, ali je Njemačka 1884. potpisala dogovor sa lokalnim kraljem Mlapom III. i tako je Togo postao njemačka kolonija. Kolonija je nazvana po gradu Togo (sada Togoville) gdje je sporazum potpisan. Nijemci su doprinijeli unaprijeđivanju kultiviranja glavnih izvoznih sirovina (kakao, kahva i pamuk), i razvitku infrastrukture. 1914. godine je Togo okupiran i podijeljen od strane Francuske i Velike Britanije, da bi nakon Prvog svjetskog rata postao engleska kolonija. Togo je stekao nezavisnost 27. aprila 1960. godine.

Vlada

Predsjednik od 2005. Faure Gnassingbé

Gnassingbé Eyadéma je vladao od 1967. do svoje smrti 2005. godine.

Predsjednik od 2005. je Faure Gnassingbé.

Političke podjele

Togo je podijeljen na 5 regija koje su podijeljene na 30 prefektura. Od sjevera prema jugu regije su Savanes, Kara, Centrale, Plateaux i Maritime.

A clickable map of Togo exhibiting its five regions.

Geografija

Nalazi se na zapadu Afrike i izlazi na Gvinejski zaliv. Reljef zemlje je nizijski u primorju, a na drugim djelovima visoravni. Klima spada pod ekvatorijalnu. Biljna bogatstva su drvo, savane te polupustinje. Kolebanja temperature od 20 do 26 stepeni. Najviši vrh je 985 metara.

Privreda

Togo je slabo razvijena zemlja. Veliki učesnici kapitala u zemlji su Francuska i Njemačka. Za vrijeme 1981-1985 najveće investicije su bile uložene u industriju i poljoprivredu. Najviše je zaposleno u poljoprivredi, te u industriji i rudarstvu. Poljoprivreda je uglavnom primitivna obrada. Uzgaja se kukuruz, maniok, pamuk, uljna palma, krompir, banane i agrumi. Rude: fosfat, željezo, boksit.

Togo je tropska, subsaharska država^[2] čija ekonomija najviše zavisi od poljoprivrede.^[3] Službeni jezik je francuski,^[3] ali se govore i drugi jezici, posebno oni iz porodice Gbe. 47,8% stanovništva se pridržava kršćanstva, što ga čini najvećom religijom u zemlji.^[4] Togo je član Ujedinjenih nacija, Afričke unije, Organizacije islamske saradnje, Južnoatlantske zone mira i saradnje, Frankofonije, Commonwealtha i Ekonomske zajednice zapadnoafričkih država.

Zemlja posjeduje nalazišta fosfata ^[3] i izvozni sektor zasnovan na poljoprivrednim proizvodima kao što su kafa, kakao zrno i kikiriki, koji zajedno ostvaruju otprilike 30% prihoda od izvoza.^[3] Pamuk je profitabilna kultura.^[5] Plodna zemlja zauzima 11,3% zemlje, od čega je većina razvijena. Neki usjevi su manioka, jasmin pirinač, kukuruz i proso. Neki drugi sektori su pivarstvo i tekstilna industrija. "Niske tržišne cijene" za "glavne izvozne robe" Togoa zajedno sa "nestabilnom političkom situacijom" iz 1990-ih i 2000-ih imale su "negativan efekat" na ekonomiju.^[6]

Stanovništvo

Ima oko 4,3 miliona stanovnika. Grupe: Eve, Kabre, Gurma i Volti. Jezici: francuski, kabra i dr.

Kultura

Kultura odražava uticaje etničkih grupa, od kojih su najveće Ewe, Mina, Tem, Tchamba i Kabre. Neki ljudi slijede domaće animističke običaje i vjerovanja.

Također pogledajte