Sumerski spisak kraljeva
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Remove ads
Sumerski spisak kraljeva je drevni tekst na sumerskom jeziku koji navodi dužinu vladavine mnogobrojnih kraljeva Sumera. Nakon višemilenijske vladavine prvih sumerskih kraljeva, u dijelu liste koja se odnosi na vrijeme poslije velikog potopa daju se historijski precizni detalji o imenima kraljeva i prebacivanju sjedišta moći iz jednog grada države u drugi.[1]
Remove ads
Opis

Postoji nekoliko verzija Sumerskih spiskova kraljeva, od kojih je većina prepisana sa ranijeg originala i izmijenjena tako da su kasniji vladari mogli biti pridodati. Takav je bio slučaj sa dodavanjem vladavine kralja Damiq-ilishu (1816-1794 p. n. e.), posljednjeg vladara grada Isina u Donjoj Mezopotamiji. Najpotpuniji Sumerski spisak kraljeva koji se i najviše koristi, je bio zapisan na glinenu ploču koja je bila pronađena u biblioteci hrama u gradu Nippur. Pisar koji je i napisao zabilježio je da je Sumerska lista kraljeva upotpunjena tokom vladavine Utu-Hengala kralja Uruka oko 2125 p. n. e. Popis miješa ranije, najvjerovatnije mitološke kraljeve koji su imali izuzetno duge vladavine s kasnijim, i u historijskom smislu vjerodostojnijim vladarima i dinastijama. Međutim, postoji mogućnost da ranija imena kraljeva na popisu pripadaju historijskim ličnostima koja su kasnije postala legendarna. Iako pisci Sumerske liste kraljeva tvrde da njihova lista daje tačne podatke o vladavinama kraljeva "od početka historije", neki od kraljeva su imali nevjerovatno duge vladavine, dok su drugi koji su otkriveni zahvaljujući arheološkim dokazima potpuno izostavljeni sa liste kraljeva.[1] Popis bilježi mjesto "službenog" kraljevanja, zajedno s kraljevima i dužinama njihove vladavine. Za vladavinu kraljeva se vjerovalo da je predana od strane bogova, te da se može prenositi od grada do grada preko vojnog osvajanja. Popis navodi samo jednu vladaricu: Kug-Bau, gostioničarku, koja je bila jedini vladar treće dinastije Kiša.
Najstarije ime na popisu čije je postojanje potvrđeno kroz arheološka otkrića je En-me-barage-si od Kiša (cca. 2600. p. n. e.). Činjenica da mu se ime spominje u Gilgamešovom epu je dovelo do špekulacija da je i sam Gilgameš historijska ličnost.
Tri dinastije se ističu po tome što nisu uključene popis: Dinastija iz Larse koja je vladala u periodu Isin-Larsa, kada se Larsa borila za prevlast s Isinom, te dvije dinastije Lagaša prije i poslije Akadskog Carstva, kada je Lagaš imao snažan uticaj na regiju. Podaci o Lagašu su poznati na temelju arheoloških artefakata koji datiraju oko 2500. p. n. e.
Popis je, s obzirom na nedostatak preciznijih podataka, najvažniji izvor za hronologiju 3. milenijuma p. n. e. kao i veoma važno srestvo uvida u sumersku politiku i odnose između sumerskih gradova-država. Poteškoće u stvaranju jasne hronologije, uzrokuje to da su brojne dinastije vjerovatno istovremeno vladale u različitim gradovima.
Neki od najstarijih natpisa koji sadrže popis potječu iz ranog 3. milenijuma p. n. e.; npr. Prizma Weld-Blundell.[2][3] [4] je datirana u 2170. p. n. e. Kasniji Babilonski i Asirski popisi kraljeva su bili zasnovani na još uvijek očuvanim dijelovima popisa sve do 3. vijeka p. n. e. kada je Beros popularizirao popis u helenskom svijetu.
Remove ads
Popis
Rano bronzano doba I
Uručki period
"Pred-dinastijski" ili mitološki vladari
Rano Bronzano doba II
Rani dinastijski periodi I i II
Prva dinastija Kiša
Prva dinastija Uruka
Rano Bronzano doba III
Rani dinastijski IIIa period
Prva dinastija Ura
Dinastija Awan
Druga dinastija Kiša
Rani dinastijski IIIb period
- (cca. 2500 – cca. 2271. p. n. e.)
Prva dinastija Lagaša (također cca. 2500 – cca. 2271. p. n. e.) se ne spominje u Popisu kraljeva, iako je dobro poznata po natpisima
Dinastija Hamazija
Druga dinastija Uruka
Druga dinastija Ura
Dinastija Adaba
Dinastija Marija
Treća dinastija Kiša
Dinastija Akshaka
Četvrta dinastija Kiša
Treća dinastija Uruka
Akadsko Carstvo

Dinastija Akkada
Četvrta dinastija Uruka
- (Moguće je da su ti vladari donje Mezopotamije - suvremenici akadske dinastije)
Rano bronzano doba IV
Gutejski period
Druga dinastija Lagaša (prije cca. 2093 – 2046. p. n. e. (kratka)) se ne spominje u Popisu kraljeva, iako je dobro poznata po nazivima.
Gutejska vladavina
Peta dinastija Uruka
Urski III period
- "Sumerska renesansa"
- (cca. 2047 – 1940. p. n. e. (kratka))
Treća dinastija Ur

Remove ads
Reference i vanjski linkovi
- Translation of the Sumerian king list from The Electronic Text Corpus of Sumerian Literature (alternate site)
- Black, J.A., Cunningham, G., Fluckiger-Hawker, E, Robson, E., and Zólyomi, G., The Electronic Text Corpus of Sumerian Literature (https://web.archive.org/web/20081210062657/http://www-etcsl.orient.ox.ac.uk/), Oxford 1998.
- Vincente, Claudine-Adrienne, "The Tall Leilan Recension of the Sumerian King List", Zeitschrift für Assyriologie 50 (1995), 234–270
Bilješke
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads