Stopalo

Stopalo (lat. pes) je anatomska struktura mnogih kičmenjaka. To je vršni dio noge,koji nosi težinu tijrla i omogućuje kretanje. Kod mnogih životinja s nogama, stopalo je zasebni organa+ na terminalnom dijelu noge koji se sastoji od jednog ili više segmenata ili kostiju, uglavnom uključujući kandže ili nokte.^{[1][2] [3] [4][5][6]}

Stopalo (Pes)
Detalji
Arterija	Leđna stopalska arterija, medijalna tabanska arterija, bočna tabanska plantar arterija
Živac	medial plantar, lateral plantar, deep fibular, superficial fibular
Identifikatori
MeSH	D005528
TA98	A01.1.00.040
TA2	166
FMA	9664
Anatomska terminologija [uredi na Wikidata]

Pregled i plan građe

Ilustracija kostiju potkoljenice i stopala

Prednji nožni mišići

Stopalo – kod kopnenih kičmenjaka – je dio donjih ekstremiteta (nogu. Tokom evolucije, brojnost kostiju u stopalu se smanjivao, što se osobito odnosi na korijen stopala (basipodium), čije susu se pripajale susjednim skeletnim elementima, a neke su i potpuno iščezle.^[7]

Djelomično smanjenje pretrpio je srednji red kostiju (centralia ili medialia). Od većih životinjskih skupina, uveliko izmijenjeno stopalo, u odnosu na osnovni plan građe, imaju gmizavci i ptice. Kod gmizavaca, u korijenu stopala, zbog srašćivanja, postoje samo dvije kosti: calcaneus (petna) i astrogalus (ostruga), izuzev guštera, koji u ovom dijelu skeleta imaju samo jedna kost.

Broj stopalskih kostiju je često smanjen na dvije do tri, a ostale srastaju sa zastopalskim kostima. Posljedica tih promjena je pokretanje stopala pod uglom, preko međustopalnog zgloba, a broj prstiju sveden je na četiri, jer peti je obično zakržljao. Kod ptica, od četiri prsta, tri su okrenuta prema naprijed. U korijenu stopala kod njih više nema niti jedne samostalne kosti, budući da su predačke jsrasle sa cjevanicom u jedinstvenu goljeničnostopalnu kost (tibiotarsus), dok je distalni kraj stopala (tarsalia) srastao sa evolucijski ranije sraslim kostima grane stopala (metatarsus) u vrlo izduljenu kost pisak (tarsometatarsus). To uvjetuje da se stopalo pokreće isključivo preko međustopalnog zgloba. Kod sisara, od kostiju korijena stopala su preostale samo dvije: skočna kost (calcaneus) i petna kost (talus, astragalus). Ostale kosti stopala kod njih su jedna slobodna srednja kost i četiri u distalnom dijelu, od kojih je četvrta srasla (s petnom kosti) u kuboidnu ili kvadratnu kost.

Dubinski i površinsku dijelovi stopala

Tabanska površina stopala od površine do dubinskog dijela

Sisarsko stopalu obično ima po pet razvijenih prstiju, a često postoji i mala pretpalčana kost (praehallux), analogno kosti zvanoj praepollex u prednjim ekstremitetima. Vodozemci, gmizavci i mnogi niži sisari, majmuni (uključujući i čovjeka) oslanjaju se na cijelo stopalo (plantigrada), ptice i zvijeri se oslanjaju na prste (digitigrada), a kopitari samo na vrhove prstiju (unguligrada).^{[8][2] [3] [4][5][6]}

Stopalo čovjeka

Kosti stopala: Pogled s donje strane (lijevo) i odozgo (desno).
A = Petna kost
B = Gležanj
C = Kvadratna kost
D = Čunasta kost E, F, G = Klinasta kost
Tamnosive su metatarzalne kosti, svijetlosivi – zglobovi

Stopalo čovjeka je krajnji dio donjih udova (nogu), koji se oslanja o tlo. Ono:

• nosi težinu cijelog tijela i
• omogućava stajanje i hodanje.

Gornja površina stopala se zove poleđina (dorsum pedis), a donja je taban (planta pedis). Kostur ovog dijela čine kosti stopala (u užem smislu ili zastopalo), grana stopala (metatarsus) i članci prstiju. Tarzus čini sedam kostiju koje su raspoređene u dva reda. Najveće su gležnjačna ili gležanjska kost (talus), koja se zglobljava s kostima potkoljenice, gradeći s njima gornji nožni zglob, i petna kost (calkaneus), koja je osnova pete (zadnjeg, zaobljenoga dijela stopala). Grana stopala (metatarsus ili srednje stopalo) sadrži pet kostiju koje spajaju tarzus sa prstima, u kojima ima ukupno 14 članaka (falangi). Poleđina stopala pokriven je tankom kožom ispod koje su krvni sudovi i tetive mišića ekstenzora stopala i prstiju. Taban je prekriven čvrstom debelom kožom, ispod koje je zaštitni sloj masnog tkiva i čvrsta vezivna ploča (tabanska aponeuroza). Stopalo je lagano udubljeno, tako da ima dva svoda, uzdužni i poprečni, koji se postupno oblikuju na phodanja (djeteta). Na podlogu se oslanja samo na tri tačke, a to su:

• donji prošireni dio (kvrga) petne kosti
• glavica prve i
• glavica pete metatarzusne kosti.^[3]

Između njih postoje tri luka (unutrašnji i vanjski uzdužni te prednji poprečni), koji podržavaju tetive i mišići, a koji su bitni za normalnu funkciju stopala. Svodovi i lukovi stopala često se spuštaju zbog opterećenja, pa nastaju statički izazvane deformacije:

• ravno ili spušteno stopalo (pes planus),
• spušten i proširen prednji dio stopala (pes transversoplanus), što je obično obično praćeno izvrnutim nožnim palcem (hallux valgus). Takve deformacije su često posljedica upotrebe fiziološki neprikladne obuće, što vremenom izaziva bolovi u stopalima i listovima, a moguće su i otekline (edemi) oko gležnja.

Mišići

Leđni dio

Mišić	Polazište	Hvatište	Arterija	Nerv	Aktivnost	Antagonist
Musculus extensor digitorum brevis	Petna kost	Palac		Duboki peronealni živac	Ekstenzija 2., 3. i 4. prsta	Musculus flexor digitorum longus, musculus flexor digitorum brevis
Musculus extensor hallucis brevis	Petna kost	Baza proksimalne falange nožnog palca		Duboki peronealni živac	Ekstenzija nožnog palca	Fleksija musculus hallucis brevis

Taban

Prvi sloj

Mišić	Polazište	Hvatište	Arteryija	Nerv	Aktivnost	Antagonist
Musculus abductor hallucis	Medijalni nastavak petne kosti, flexor retinaculum stopala, Dlanska aponeuroza	Medijalna strana baze proksimalne kosti falange prvog prsta		Medijal tabanski živac	Abdukcija nožnog palca	Musculus adductor hallucis
Musculus flexor digitorum brevis	Medijalni nasravak petne kosti, dlanska aponeuroza, međumišićna pregrada	Srednje falange 2.–5. prsta		Medijalni tabanski živac	Fleksija bočnih strana četiri	Musculus extensor digitorum longus, musculus extensor digitorum brevis
Musculus abductor digiti minimi	Tabanska aponeuroza	Peti nožni prst ili njegove falange	Bočna tabanska plantar arterija	Bočni tabanski živac (S1 – S2)	Fleksija i abdukcija petog nožnog prsta	Musculus flexor digiti minimi brevis

Drugi sloj

Mišić	Polazište	Hvatište	Arterija	Nerv	Aktivnost	Antagonist
Musculus quadratus plantae	Petna kost	Tetiva musculus flexor digitorum longus		Bočni tabanski živac (S1 – S2)	Pomaže fleksiju musculus flexor digitorum longus u dubokim zglobovima
Musculus lumbricus	Tetive musculus flexor digitorum longus	Medijalni aspekt ekspanzije ekstenzora bokova proksimalnih falangi četiri prsta	Bočna tabanska arterija, arterije tabanskog svoda i četiri metatarzalne i tabanske arterije	Bočni tabanski živac (tri bočna lumbrikala) i medijalni tabanski (prvi lumbrikal)	Održava ekstenziju prstiju u zglobovima između njih

Treći sloj

Mišić	Polazište	Hvatište	Arterija	Nerv	Aktivnost	Antagonist
Musculus flexor hallucis brevis				Medijalni tabanski živac	Fleksija nožnog palca	Musculus extensor hallucis longus
Musculus adductor hallucis				Bočni tabanski živac	Addukcija nožnog palca	Musculus abductor hallucis
Musculus flexor digiti minimi	Peta metatarzalna kost	Falangna kost petog nožnog prsta		Bočni tabanski živac (površinska grana)	Ekstenzija i addukcija malog nožnog prsta	Abdukcija musculus abductor digiti minimi

Četvrti sloj

Mišić	Polazište	Hvatište	Arterija	Nerv	Aktivnost	Antagonist
Musculus dorsal interossei				Bočni tabanski živac	Abdukcija nožnih prstiju	Tabanski međukostni mišići
Musculus plantar interossei	Metatarzus	Proksimalne falange		Bočni tabanski živac	Addukcija nožnih prstiju	Musculi dorsalis interossei stopala

Također pogledajte

• Noga
• Petna kost

Reference

1. Romer A. S., Parsons T. S. (1977). The Vertebrate Body. Philadelphia, PA: Holt-Saunders International. ISBN 0-03-910284-X.
2. Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
3. Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
4. Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
5. Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
6. Hadžiselimović R., Maslić E. (1996). Biologija 1. Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta.
7. Hadžiselimović R. (1986). Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-9344-2-6.
8. Drake R., Vogl A. W., Mitchell A.W. M. (2014). Gray's anatomy for students, 3rd Edition. Philadelphia, Pa: Elsevier. ISBN 9780702051319.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)

Vanjski linkovi