Rio Grande

Rio Grande (španski: Río Bravo del Norte – Velika rijeka Sjevera) jest rijeka u Sjevernoj Americi, duga 2.896 km, površine sliva 642.320 km². Rio Grande izvire na obroncima planine San Juan Mountains u jugozapadnom dijelu države Colorado u SAD, a uljeva se u Meksički zaljev istočno od grada Brownsvillea i, uz Colorado, glavna je i jedna od najdužih rijeka tog područja.^[1][2]

Rio Grande

Rio Grande

Tok

U gornjem toku, u državama Colorado i sjevernom dijelu Novog Meksika, planinska je rijeka sa znatnim padom i protječe uskom i dubokom dolinom i usječenim kanjonima.

U srednjem i donjem toku protječe nizinom kroz predjele siromašne padavinama (stepe i polupustinje), gdje uglavnom ima niske i pješčane obale, a nizvodno od Ciudad Juárez do ušća (2092 km) čini granicu Meksika i SAD. Zbog čestog mijenjanja vodostaja - ljeti, u sušnom periodu, mjestimice presušuje a najčešće na odsjeku između grada Ciudad Juáreza i ušća rijeke Conchos. Plovidba je moguća samo do grada Camargo (oko 250 km) i to samo za riječne brodove malog gaza. Američko-meksičkim sporazumom plovidba na rijeci je zabranjena pa se promet između dvije države na ovom dijelu odvija preko četiri putna i željeznička mosta.

Hidroelektrane

Najveći značaj Rio Grande ima u proizvodnji električne energije i za navodnjavanje obradivih površina uz svoje obale, na kojima se gaje južno voće, žitarice i pamuk. Na rijeci je izgrađeno i nekoliko hidroelektrana, od kojih su najveća Elephant Butte (brana duga 510, visoka 93 m) i Caballo (duga 1399, a visoka 29,5 m), odakle se voda razvodi kanalima.

Pritoke:

• Pecos
• Sabinas
• Conchos

Veći gradovi:

• Albuquerque (SAD)
• El Paso (SAD)
• Laredo (SAD)
• Ciudad Juárez (Meksiko)

Historija

U Američko-meksičkom ratu (1846–1848) i Američkom građanskom ratu (1861–1865) vođeno je više bitaka na području ušća i u dolini Rio Grandea. Granica na toj rijeci između SAD-a i Meksika nametnuta je Meksiku od SAD-a poslije američko-meksičkog rata 1848, zbog čega su se događali sporovi.

Evropska ekspedicija na obalu Meksičkog zaljeva dogodila se 1519. godine, te iako se vjeruje da su morali vidjeti Rio Grande, mape napravljene na tom putovanju pokazale su samo bezimena udubljenja koja su označavala ušća rijeka. Prvi put se ime Río Bravo pojavilo na karti iz 1536. godine, koju je sastavio španski kraljevski kartograf. Otprilike u isto vrijeme, brodolomci Álvar Núñez Cabeza de Vaca i trojica pratilaca prešli su Rio Grande. Iako je sigurno da su prešli Rio, nejasnoća Vacinih zapisa onemogućava da se precizno odredi gdje se prelazak dogodio.^[3]