Ramsarska konvencija

Ramsarska konvencija je međunarodni ugovor koji pruža okvir za nacionalno djelovanje i međunarodnu saradnju za očuvanje i korištenje močvara i njihovih resursa. Poznata je i kao Konvencija o močvarama.^[1] Nastala je 2. 2.1971. godine u iranskom gradu Ramsaru, a dan usvajanja konvencije proglašen je za Svjetski dan vlažnih područja.^[2]

Logo

Sjedište Sekreterijata Ramsarske konvencije je u Glandu, Švicarska

U vlažna područja područja spadaju močvare, bare, rijeke, jezera, pojilišta, navodnjena zemljišta, slatine, šljunčane jame, kanali, koraljni grebeni, ribnjaci i uzgajališta rakova. Mogu sadržavati obalne zone koje graniče s vlažnim područjima, te vodene mase morske vode ne dublje od 6 m za vrijeme oseke koje leže unutar vlažnih područja.

Ugrožavanje vlažnih područja nastaje isušivanjem, zatrpavanjem, zagađivanjem, preinačavanjem, prekomjernom eksploatacijom i unošenjem stranih vrsta.

Djelovanje

Svake tri godine, predstavnici potpisnica konvencije se sastaju kao Konferencija ugovornih strana (COP), organ za kreiranje politike konvencije koji usvaja odluke (rezolucije i preporuke) za upravljanje radom konvencije i poboljšava način na koji strane su u stanju da sprovedu svoje ciljeve. COP12 je održan 2015. god u Punta del Este, Urugvaj, a COP13 2018. u Dubaiu, Ujedinjeni Arapski Emirati.

Sekretarijat Konvencije vrši svakodnevnu koordinaciju aktivnosti konvencije. Nalazi se u Glandu, Švicarska

Zaključci Ramsarske konvencije

• načiniti popis Ramsarskih područja u svakoj državi i unijeti osnovne hidrološke, biološke i ekološke posebnosti svakog pojedinog područja;
• poboljšati suradnju s lokalnim stanovništvom;
• poboljšati suradnju s međunarodnim udrugama koje rade na zaštiti vlažnih područja;
• popis Ramsarskih područja treba služiti promociji;
• vremenom proširivati popis vlažnih područja i njihovu zaštitu.

Ramsarska područja

• Broj potpisnica konvencije: 172
• Broj međunarodno važnih močvara: 2.435
• Ukupna površina ramsarskih područja: 25.468.542,5 km^2[3]

Zemlje sa najviše ramsarskih područja su: Velika Britanija 175 i Meksiko 142. Zemlja sa najvećom površinom zaštićenih područja je Bolivija, oko 148.000 km².

Informacioni servis ramsarskih područja (Ramsar Sites Information Service - RSIS) omogućava informacije o svakom području.^[2]

Reference

1. "Ramsarska područja". Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org. Pristupljeno 9. 12. 2021.
2. "Ramsarska područja u Evropi". Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org. Pristupljeno 9. 2. 2021.
3. "Ramsarska područja u Hrvatskoj". Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org. Pristupljeno 9. 2. 2021.