Nuristanski jezici

Nuristanski jezici, poznati i kao kafiriski jezici, su grana indoiranskih jezika u indoevropskoj jezičkoj porodici.^[1][2][3] Imaju oko 130.000 govornika prvenstveno u istočnom Afganistanu i nekoliko susjednih dolina u Chitral distriktu Khyber Pakhtunkhwa, Pakistan. Područje naseljeno Nuristancima nalazi se u južnim planinama Hindu Kuša, a odvode ga rijeka Alingar na zapadu, rijeka Pech u sredini i rijeke Landai Sin i Kunar na istoku. U širem smislu, regija Nuristan (ili Kafiristan) nalazi se na sjevernom sjecištu indijskog potkontinenta i Iranske visoravni. Ovi jezici su ranije često bili grupisani sa indoarijskim (dardska podgrupa) ili iranskim, dok napokon kasnije nisu počeli biti klasifikovani kao treća grana u indoiranskom.

Nuristanski jezici Kafiriski jezici
Regije govorenja	Nuristan, Afganistan Chitral distrikt, Pakistan
Jezička porodica	indoevropski indoiranski Nuristanski jezici
Etnički govornici	Nuristanci
Prajezik	pranuristanski jezik
Predak	praindoiranski jezik
Broj govornika	oko 130.000
Podgrupe	Sjeverni Južni
Jezički kod
Glottolog	nuri1243
Karta
Regija Kafiristan, koji se nalazi na južnom planinskom lancu Hindu Kuša.
Također pogledajte: Jezik | Jezičke porodice | Spisak jezika

Podjela

Mapa nuristanskih jezika Georga Morgenstiernea.

Nuristanski jezici se dijele na sljedeće grane:

• Sjeverni:
  • Kamkata-vari (Bashgali) - uključuje dijalekte Kata-vari, Kamviri, Šehanski i Mumviri - 40.000 govornika
  • Wasi-wari (Prasuni) - 8.000 govornika
• Južni:
  • Askunu (Ashkun) - 40.000 govornika
  • Waigali (Kalasha-ala) - 12.000 govornika
  • Tregami (Gambiri) - 3.500 govornika
  • Zemiaki - 500 govornika

Historija

Nuristanski jezici nisu opisani u literaturi sve do 19. vijeka. Stariji naziv za regiju je bio Kafiristan, a jezici su se zvali kafiri ili kafiristani, ali su termini zamijenjeni današnjim od prelaska regije na islam 1896. Narod Kalaša je veoma blizak narodu Nuristanaca u pogledu kulture i historijske religije, i podijeljen je između govornika nuristanskog jezika, Kalasha-ala, i indoarijskog jezika, Kalaṣa-mun.

Postoje tri različite teorije o porijeklu nuristanskih jezika i njihovom mjestu u indoiranskim jezicima:

• nakon studija Georga Morgenstiernea, nuristanski se općenito smatra jednom od tri primarne podgrupe indoiranskih (pored iranskih i indoarijskih );
• sugestije da bi nuristanski umjesto toga mogao biti ogranak indoarijske podgrupe, zbog evidentne sličnosti s dardskim jezicima, i;
• također je predloženo da je nuristanski nastao unutar iranske podgrupe, a kasnije je bio pod uticajem indoarijskog jezika, kao što je dardski.

Ovim jezicima govore plemenski narodi u izuzetno izolovanom planinskom regionu Hindukuša, koji nikada nije bio podložan nijednoj stvarnoj centralnoj vlasti u moderno doba. Ovo područje se nalazi duž sjeveroistočne granice današnjeg Afganistana i susjednih dijelova sjeverozapada današnjeg Pakistana. Ovi jezici nisu dobili pažnju koju bi lingvisti htjeli da im posvete. S obzirom na vrlo mali broj ljudi koji se procjenjuju da ih govore, oni se moraju smatrati ugroženim jezicima.

Mnogi Nuristanci sada govore druge jezike, kao što su dari i paštunski (dva službena jezika Afganistana) i Khowar u Pakistanu.

Pranuristanski jezik

Pranuristanski jezik Prakafiriski jezik
Rekonstrukcija jezika	Nuristanski jezici
Status	Izumro
Regije govorenja	Nuristan, Afganistan Chitral distrikt, Pakistan
Etnički govornici	Nuristanci
Također pogledajte: Jezik | Jezičke porodice | Spisak jezika

Najranije odstupanje nuristanskog od ostalih indoiranskih jezika može biti naznačeno činjenicom da Pedersenov zakon ne važi nakon *u: npr. Kam-viri /muˈsə/ 'miš'.

Nuristanski dijeli sa iranskim spajanje tenuisa i suglasnika sa disanim glasom, te prednje strane praindoiranskih primarnih palatalnih suglasnika. Potonji su zadržani kao dentalne afrikate u pranuristanskom jeziku, za razliku od pojednostavljenja sibilantima (u većini iranskog) ili interdentalnim (na perzijskom). Nuristanski se odlikuje nedostatkom debukalizacije /s/ do /h/ kao u indoarijskom. Kasnije je *dz prešao na /z/ u svim varijantama nuristanskog osim Kam-viri i Tregami.

Mnogi nuristanski jezici imaju red riječi subjekt–objekat–glagol (SOV), kao i većina drugih indoiranskih jezika, i za razliku od susjednog dardskog kašmirskog jezika, koji ima red riječi glagol-drugi.

Također pogledajte

Provincija Nuristan u današnjem Afganistanu, gdje živi većina govornika.

• Nuristanci
• Indoevropski jezici
  • Indoiranski jezici
    • Iranski jezici
    • Indoarijski jezici
• Jezici Afganistana
• Jezici Pakistana
• Dardski jezici

Reference

1. SIL Ethnologue
2. Morgenstierne, G. (1975). "Die Stellung der Kafirsprachen" [The position of the Kafir languages]. u Morgenstierne, G. (ured.). Irano-Dardica (jezik: njemački). Wiesbaden: Reichert. str. 327–343.
3. Strand, Richard F. (1973). "Notes on the Nûristânî and Dardic Languages". Journal of the American Oriental Society. 93: 297–305. doi:10.2307/599462. JSTOR 599462.

Bibliografija

• Decker, Kendall D. (1992). Languages of Chitral. In: Sociolinguistic Survey of Northern Pakistan 5. Islamabad: National Institute of Pakistan Studies, Quaid-i-Azam University and Summer Institute of Linguistics. ISBN 4-87187-520-2.
• Grjunberg, A. L. (1971). K dialektologii dardskich jazykov (glangali i zemiaki). Indijskaja i iranskaja filologija: Voprosy dialektologii. Moscow.
• Morgenstierne, Georg (1926). Report on a Linguistic Mission to Afghanistan. Instituttet for Sammenlignende Kulturforskning, Serie C I-2. Oslo. ISBN 0-923891-09-9.
• Jettmar, Karl (1985). Religions of the Hindu Kush ISBN 0-85668-163-6
• Mallory, J. P. In Search of the Indo-Europeans: Language, Archaeology and Myth. Thames and Hudson, 1989.
• Mallory, James P.; Adams, Douglas Q. "Indo-Iranian Languages". In: Encyclopedia of Indo-European Culture. Fitzroy Dearborn, 1997.
• Strand, Richard F. "NURESTÂNI LANGUAGES" in Encyclopædia Iranica

Literatura

• Degener, Almuth (2002). "The Nuristani Languages". u Sims-Williams, Nicholas (ured.). Indo-Iranian Languages and Peoples. Proceedings of the British Academy. 116. Oxford: Oxford University Press. str. 103–117.
• Fries, Simon; Halfmann, Jakob; Hill, Eugen; Hübner, Denise (2023). "From noun to future tense: The functional diachrony of the l-future in the Nuristani languages and its typological background". STUF – Language Typology and Universals. 76 (1): 53–85. doi:10.1515/stuf-2023-2002.
• Hegedűs, Irén; Blažek, Václav (2010). "On the position of Nuristani within Indo-Iranian". Paper presented at the conference Sound of Indo-European 2 (Opava, Oct 2010).
• Hegedűs, Irén (2022). "Two plant-based numeral classifiers in Nuristani languages: grain and branch". Journal of South Asian Languages and Linguistics. 9 (1–2): 69–95. doi:10.1515/jsall-2023-1001.
• Kuz’Mina, E.E.; Mallory, J.P. (2007). "The genesis of the dards and nuristani". The Origin of the Indo-Iranians. Leiden, The Netherlands: Brill. str. 307–320. doi:10.1163/ej.9789004160545.i-763.90.
• Rybatzki, V. (2013). "Vocabularies from the middle of the 20th century from Afghanistan Part one: Iranian, Nuristani and Dardic materials I.". Acta Orientalia. 66 (3): 297–348. doi:10.1556/aorient.66.2013.3.4. JSTOR 43282518.
• Rybatzki, Volker (2013). "Vocabularies from the middle of the 20th century from Afghanistan Part one: Iranian, Nuristani and Dardic materials II". Acta Orientalia. 66 (4): 443–469. doi:10.1556/aorient.66.2013.4.6. JSTOR 43282530.
• Strand, Richard F. (2022). "Ethnolinguistic and Genetic Clues to Nûristânî Origins". International Journal of Diachronic Linguistics and Linguistic Reconstruction. 19: 267–353.

Vanjski linkovi

• Veb-sajt Reiko i Jun's Kalash
• Hindi/Urdu-Engleski-Kalasha-Khowar-Nuristanski-Paštunski - uporedna lista riječi
• Nuristânski veb-sajt Richarda Stranda - ova stranica je primarni izvor o lingvistici i etnografiji Nuristâna i susjednih regija, koju je tokom posljednjih četrdeset godina prikupio i analizirao vodeći naučnik o Nuristânu.