From Wikipedia, the free encyclopedia
Nogometna takmičenja u Jugoslaviji održavana su u organizaciji Nogometnog saveza Jugoslavije, osnovanog 1919. godine. Jugoslavenska nogometna reprezentacija bila je članica međunarodnih nogometnih organzacija FIFA i UEFA i nastupala je na Olimpijskim igrama, Svjetskom nogometnog prvenstvu i Evropskom nogometnom prvenstvu.
 | Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
![[icon]](#/media/Datoteka:Wiki_letter_w_cropped.svg){kind=small} | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Nogomet je počeo dobivati popularnost u Jugoslaviji krajem 19. stoljeća. Najraniji zapisi o nogometu u Hrvatskoj datiraju iz 1873. godine, kada su engleski inženjeri i tehničari iz Stabilimento tecnico Fiumano igrali u Rijeci s inženjerima koji su gradili lokalnu željeznicu, u kojoj su igrali domaći igrači. Prva zabilježena nogometna utakmica odigrana u Kraljevini Hrvatskoj , koja je tada bila dio Austro-Ugarske , odigrana je 1880. godine u Županji , između engleskih radnika The Oak Extract Company i lokalne mladeži [3]. Godine 1890. gimnazijalci osnivaju prve školske nogometne klubove u Rijeci. Sport je u Hrvatskoj dodatno popularizirao Franjo Bučar 1890-ih. Hrvatski prijevod imena sporta, nogomet , izmislio je jezikoslovac Slavko Rutzner Radmilović 1893. ili 1894. godine. Ime se udomaćilo i u slovenskom.
Najraniji službeno registrirani klubovi osnovani su u Puli prije prijelaza stoljeća, kada su u kolovozu 1899. mještani osnovali klub Iris , a kasnije iste godine klub Veloce , obje višesportske udruge koje su imale i vrlo popularne nogometne sekcije. Prvi klubovi osnovani u tadašnjoj Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji bili su HAŠK i PNIŠK 1903. godine.
Nogomet je prvi put u Srbiju stigao u proljeće 1896. godine, kada je židovski student Hugo Buli, vraćajući se sa studija u Njemačkoj, donio prvu loptu iz Berlina u Beograd. Donio je loptu svojim prijateljima iz beogradskog gimnastičkog društva Soko , a 12. svibnja osnovao je prvu nogometnu sekciju u jugoistočnoj Europi [4] .
Na prostore Slovenije, budući da je bila dio Austro-Ugarske, nogomet je stigao krajem 19. stoljeća iz Beča . Prvi nogometni klub osnovala je 1900. godine njemačka manjina u Ljubljani , Laibacher Sportverein [5] . Ubrzo su uslijedile mađarska manjina u Lendavi ( NK Nafta 1903.) i njemačka manjina u Celju ( Athletik SK 1906.).
Igra je u Bosnu i Hercegovinu stigla početkom 20. stoljeća, a Sarajevo (1903.) [6] i Mostar (1905.) [7] bili su prvi gradovi domaćini utakmica.
Nakon sloma Austro-Ugarske, 1. prosinca 1918. proglašeno je stvaranje ujedinjene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS). Nakon osnivanja Jugoslavenskog nogometnog saveza - NSJ (Hrvatski Nogometni Savez Jugoslavije) u travnju 1919. u Zagrebu, u sezoni 1923. započeo je proces organiziranja prvoligaškog prvenstva Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. U sezoni 1928. organizirane su prvoligaške utakmice. Na turniru je sudjelovalo 6 ekipa koje su igrale po kružnom sistemu. U sezonama 1931/32 i 1935/36 turnir se igrao po kup sustavu. Pobjednik turnira dobio je naslov prvaka Jugoslavije.
Dana 3. listopada 1929. ime države promijenjeno je u Kraljevina Jugoslavija , a Nogometni savez je u svibnju 1930. preseljen u Beograd i prihvatio je srpski naziv FSJ (Fudbalski savez Jugoslavije) . Protestujući zbog preseljenja sjedišta, hrvatski nogometaši i treneri bojkotirali su reprezentaciju Jugoslavije sve do 1945. godine. Za vrijeme njemačke okupacije 1941.–1945. prvenstvo Hrvatske i prvenstvo Srbije održavalo se odvojeno .
Godine 1945., nakon stvaranja Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, prvenstvene utakmice Jugoslavije nastavljene su u najvišoj ligi, pod nazivom Prva savezna liga .
Natjecanje je raspušteno 1991. kada je nakon raspada Jugoslavije nastalo pet neovisnih država (25. lipnja 1991. Slovenija i Hrvatska , Makedonija 17. rujna 1991., Bosna i Hercegovina 3. ožujka 1992. i Savezna Republika Jugoslavija 27. travnja 1992.).
Prvi nastup na Svjetskom prvenstvu, reprezentacija Jugoslavije imala je na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1930. u Urugvaju. Ukupno je nastupila na osam prvenstava (SP 1930, SP 1950, SP 1954, SP 1958, SP 1962, SP 1974, SP 1982. i SP 1990.).
Na Evropskim prvenstvima ukupno četiri puta (EP 1960, EP 1968, EP 1976. i EP1984.) Najbolji plasman na Svjetskom prvenstvo bilo je četvrto mjesto na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1962. u Čileu, a na Evropskom prvenstvu drugo mjesto na prvenstvima EP 1960. i EP 1968.
Klupska takmičenja održavana su u organizaciji Nogometnog saveza Jugoslavije. Prvi rang takmičenja bila je Prva nogometna liga Jugoslavije, u čijem se takmičenju odlučivao prvak Jugoslavije. Ukupno je odigrano 65 sezona, a najviše pobjeda u prvenstvu imala je beogradska FK Crvena Zvezda (19), FK Partizan (11), NK Hajduk[lower-alpha 1] (9), OFK Beograd (BSK)[lower-alpha 2] i Građanski[lower-alpha 2] (5), NK Dinamo (4), FK Vojvodina (2), FK Sarajevo (2), Jugoslavija[lower-alpha 2] (2), Concordia[lower-alpha 2] (2), FK Željezničar (1) i HAŠK[lower-alpha 2] (1).
Jugoslavenski prvaci (do II. svj. rata) 1923. Građanski HŠK, Zagreb 1924. SK Jugoslavija, Beograd 1925. SK Jugoslavija 1926. Građanski HŠK 1927. Hajduk, Split 1928. Građanski HŠK 1929. Hajduk 1930. HŠK Concordia, Zagreb 1930/31. BSK, Beograd 1931/32. HŠK Concordia 1932/33. BSK 1933/34. nije igrano 1934/35. BSK 1935/36. BSK 1936/37. Građanski HŠK 1937/38. HAŠK Zagreb 1938/39. BSK 1939/40. Građanski HŠK
Jugoslavenski prvaci (nakon II. svj. rata) 1941–46. nije igrano 1946/47. Partizan, Beograd 1947/48. Dinamo, Zagreb 1948/49. Partizan 1950. Hajduk, Split 1951. Crvena zvezda, Beograd 1952. Hajduk 1952/53. Crvena zvezda 1953/54. Dinamo 1954/55. Hajduk 1955/56. Crvena zvezda 1956/57. Crvena zvezda 1957/58. Dinamo 1958/59. Crvena zvezda 1959/60. Crvena zvezda 1960/61. Partizan 1961/62. Partizan 1962/63. Partizan 1963/64. Crvena zvezda 1964/65. Partizan 1965/66. Vojvodina, Novi Sad 1966/67. Sarajevo 1967/68. Crvena zvezda 1968/69. Crvena zvezda 1969/70. Crvena zvezda 1970/71. Hajduk 1971/72. Željezničar, Sarajevo 1972/73. Crvena zvezda 1973/74. Hajduk 1974/75. Hajduk 1975/76. Partizan 1976/77. Crvena zvezda 1977/78. Partizan 1978/79. Hajduk 1979/80. Crvena zvezda 1980/81. Crvena zvezda 1981/82. Dinamo 1982/83. Partizan 1983/84. Crvena zvezda 1984/85. Sarajevo 1985/86. Partizan 1986/87. Partizan 1987/88. Crvena zvezda 1988/89. Vojvodina 1989/90. Crvena zvezda 1990/91. Crvena zvezda
Takmičenja u Kupu Jugoslavije održavana su od 1947. do 1992. godine. Najviše pobjeda imala je beogradska FK Crvena Zvezda (12), NK Hajduk (9), NK Dinamo (7), FK Partizan (6), OFK Beograd (4), FK Velež (2), NK Rijeka (2), FK Borac Banja Luka (1) i FK Vardar (1).
| Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
