švicarski računarski naučnik From Wikipedia, the free encyclopedia
Niklaus E. Wirth (15. februara 1934 - 1. januara 2024) bio je švicarski informatičar, poznat po dizajniranju nekoliko programskih jezika, uključujući Pascal,[1] te po pionirskom radu u nekoliko klasičnih tema programskog inženjerstva. Godine 1994. dobio je Turingovu nagradu, opće priznatu kao najvišu nagradu u informatici,[2][3] za razvijanje niza inovativnih računalnih jezika.
Niklaus E. Wirth | |
---|---|
Rođenje | Winterthur, Švicarska | 15. februar 1934.
Smrt | 1. januar 2024 godina) | (89
Polje | Računarstvo |
Institucija |
|
Poznat(a) po | Euler Algol W Pascal Modula Modula-2 Oberon |
Istaknute nagrade | Turingova nagrada |
Rođen je u Winterthuru, Švicarska, 1934.[4] Godine 1959. diplomira elektroniku na Švicarskom saveznom institutu za tehnologiju (ETH) u Zürichu. 1960. je stekao magisterij na Université Laval u Kanadi. 1963. doktorira na elektrotehnici i računarstvu na Univerzitetu Kalifornije u Berkeleyu, pod mentorstvom pionira dizajna računara Harryja Huskeyja.[5]
Od 1963. do 1967. je vršio dužnost pomoćnog profesora računarstva na Univerzitetu u Stanfordu, te potom opet na Univerzitetu u Zürichu. 1968. postaje profesor informatike na ETH u Zürichu, uz dvogodišnji sabatski dopust u Xerox PARC-u u Kaliforniji. Penzionisan je 1999,[5] a umro 1. januara 2024.[6][7]
Wirth je bio glavni dizjner programskih jezika Euler, Algol W, Pascal,[8] Modula, Modula-2[5] te Oberon.[9] Bio je jedan od glavnih ljudi u timu koji je dizajnirao i implementirao operativne sisteme Lilith[10] i Oberon, te Lola sistem za dizajn i simulaciju digitalnog hardvera.[11] Dobio je ACM Turingovu nagradu za razvoj tih jezika.[12]
Njegov se članak Program Development by Stepwise Refinement o učenju programiranja smatra klasičnim tekstom programskog inženjeringa. Godone 1975. napisao je knjigu Algorithms + Data Structures = Programs koja je stekla široko priznanje, a koristi se i danas.
Dizajnirao je jednostavni programski jezik PL/0 kako bi ilustrirao dizajn jezičkog procesora, i na kojem su zasnovani mnogi univerzitetski kolegiji o dizajniranju jezičkih procesora.
Godine 1955. popularizirao ilje izreku danas poznatu kao Wirthov zakon: Programska podrška se usporava brže nego što hardverska podrška ubrzava", iako je na svom papiru iz 1995. A Plea for Lean Software pripisuje Martinu Reiseru.
Dok Evropljani uglavnom izgovaraju moje ime na pravi način ('Ni-klows Wirt'), amerikanci ga uvijek smuljaju u 'Nick-les Worth' Ovo je kao da se kaže da me Evropljani zovu po imenu (call by name), a Amerikanci po vrijednosti (call by value).
C++ je uvreda za ljudski mozak.
Pouzdani i transparentni programi obično nisu u žiži zanimanja dizajnera.
– (1999)
U našoj profesiji, preciznost i savršenstvo nisu nepotrebni luksuz, već nužna potrebnost.
– (1997)
Philippe Kahn, istaknuti bežični i programski tehnologist i osnivač Borlanda, je studirao pod Wirthom pri ETH Zürich.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.