Moždano stablo
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Moždano stablo ili moždano deblo (lat. Truncus encephali – u anatomiji kičmenjaka, uključujući i čovjeka – je zadnji dio mozga, koji ga strukturno povezuje sa kičmenom moždinom. Kod čovjeka, obično se opisuje uključujući i produženu moždinu (medulla oblongata), (myelencephalon), pons (dio krajnjeg mozga = metencephalon) i srednji mozak (mesencephalon).[1][2] Manje učestalo, uključuju se i dijelovi međumozga (diencephalon).
Moždano stabla omogućava glavne motorne i senzorne inervacije na lice i vratu, preko moždanih živaca. Od 12 parova kranijskih živaca, deset ih dolazi iz moždanog stabla. Iako mali, ovo je izuzetno važan dio mozga kao živčana veza motornog i čulnog sistema glavnog dijela mozga sa ostatkm dodatnih tijela kroz moždano stablo. To uključuje kortikospinalni trakt (motorni), u zadnjem stubu puta medijane lemniskus finih dodira.[3][4][5][6][7][8]
Moždano stablo, dakle, čini uparena struktura, na ventralnoj strani moždanog akvadukta, a oni dalje nose tegmentum na leđnoj strani i greben ili pes na trbušnoj, a oba su smještena u vlakna moždano-moždinskog trakta, iz unutrašnje kapsule (tj. rastući + opadajući trakt = uzdužni trakt). Središnjem moždano stablo nosi substantia nigra (doslovno crna supstanca), koja je jedna vrsta baznih jezgara. To je jedini dio mozga koji ima melaninske pigmente.[9][10][11]
Između grana je interpedundikulska jama, koja je cisterna puna likvora. Između grana izlazi okulomotorni nerv, a trohleus vidljivo omotava oko izvan grana. Okulomotorni je odgovoran za (parasimpatičko) suženje zjenica i određene pokrete očiju.[12]
Remove ads
Također pogledajte
Refernce
Vanjski linkovi
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads