Meksiko
zemlja u Sjevernoj Americi From Wikipedia, the free encyclopedia
zemlja u Sjevernoj Americi From Wikipedia, the free encyclopedia
Meksiko, zvanično Sjedinjene Države Meksika (španski: Estados Unidos Mexicanos), jest suverena država koja se nalazi na jugu Sjeverne Amerike.
| Sjedinjene Države Meksika Estados Unidos Mexicanos |
||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
| Himna: "Mexicanos, al grito de guerra" |
||||||
 Položaj Meksika
|
||||||
| Glavni grad | Mexico City |
|||||
| Službeni jezik | španski | |||||
| Državno uređenje | ||||||
• Predsjednik |
Andrés Manuel López Obrador | |||||
• Predsjednik Senata |
Oscar Eduardo Ramírez Aguilar | |||||
| Zakonodavstvo | ||||||
| Nezavisnost | 16. septembar 1810. | |||||
| Površina | ||||||
• Ukupno |
1.972.550 km2 (13.) | |||||
| 2,5 | ||||||
| Stanovništvo | ||||||
• Ukupno |
101.879.171 (11.) | |||||
• Gustoća |
54,3/km2 | |||||
| Valuta | Meksički pezos | |||||
| Vremenska zona | -6, ljeti -8 | |||||
| Pozivni broj | +52 | |||||
| Internetska domena | .mx | |||||
Po državnom uređenju je savezna republika koja graniči na sjeveru sa SAD, na jugoistoku sa Gvatemalom i Belizeom, na zapadu je Pacifik a na istoku je Meksički zaliv i Karipsko more.[1] Sa teritorijom od skoro 2 miliona kvadratnih kilometara, Meksiko je šesta najveća država Amerike i 13. najveća država na svijetu. S procijenjenim brojem stanovništvom od preko 120 miliona (2013.),[2][3] Meksiko je jedanaesta najmnogoljudnija država svijeta, najmnogoljudnija zemlja španskog govornog području u svijetu i druga najmnogoljudnija zemlja Latinske Amerike. Meksiko je savezna država koji se sastoji od trideset jedne države i saveznog distrikt koji je ujedno i glavni grad. Meksička privreda je jedna od najvećih svjetskih privreda a između ostalog su deseti najveći proizvođač nafte na svijetu, najveći proizvođač srebra na svijetu te se općenito smatra regionalnom privrednom silom.[4][5][6]
Usljed raznovrsne kulturne zaostavštine i bogate historije, Meksiko je rangiran kao prva američka i 7. država svijeta po broju mjesta upisanih u svjetsku baštinu UNESCO-a. U 2015. je bio 9. najposjećenija turistička destinacija na svijetu, sa 32,1 milion stranih turista.[7][8] Članica je mnogih svjetskih organizacija između ostalih UN-a, WTO-a, G8+5, G20 i dr.
Hernan Cortes 1519. godine započinje sa osvajanjem Meksika. Od 1521. godine aztečka država je pokorena i započinje kolonijalno razdoblje Meksika, koji je dio Nove Španije. Domoroci su pretvoreni u robove i kmetove. Meksikom su vladali španski potkraljevi, a najveću su moć imali crkva i krupni veleposjednici (latifundija). Kada je Španija u 18. vijeku počela gubiti svjetsku moć u korist Velike Britanije postupno jača pokret za nezavisnost od Španske. Nezavisnost je proglašena 1810. godine, ali je španska vlast ukinuta nakon dugog ratovanja tek 1821. Agustin de Iturbide se proglasio carem Meksika kao Augustin I., ali je već 1823 morao abdicirati. Nakon nezavisnosti, Meksiko je postupno gubio dijelove teritorija. 1836 Teksas je proglasio nezavisnost, koju je Meksiko priznao nakon ratnog poraza. Nakon Američko-meksičkog rata 1846–1848, Meksiko je ostao bez sjevernog dijela Kalifornije i Novog Meksika. Godine 1863. Francuzi su zauzeli glavni grad Mexico, i uslijedio je gerilski rat protiv njih. Francuzi su se 1866. morali povući zbog pritiska SAD-a. Porfirio Díaz vladao je od 1877. do 1911, uz mali prekid, što je dovelo do novog osiromašenja seljaka i povećanja broja bezemljaša. Godine 1910. počela je Meksička revolucija. Vođa meksičkog seljačkog pokreta za agrarnu reformu u Meksičkoj revoluciji (1910–1917) bio je Emiliano Zapata.
Smješten na jugozapadnom dijelu Sjeverne Amerike, u obliku nepravilnog trougla, Meksiko se proteže više od 3.000 km u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Različite je širine, od otprilike 2.000 km na sjeveru do najmanje 200 km na prevlaci Tehuantepec na jugu.
Graniči sa Sjedinjenim Američkim Državama na sjeveru i Belizom i Gvatemalom na jugoistoku. Donja Kalifornija, poluostrvo na zapadu države, dužine približno 1.250 km, zajedno s ostatkom države formira Kalifornijski zaliv. Na istoku je Meksički zaliv, a na jugoistoku poluostrvo Yucatán. Centralnim dijelom Meksika dominira visoki plato, otvoren na sjeveru, s planinskim lancima na istoku, zapadu i jugu (između ostalih, Istočna, Zapadna i Južna Sierra Madre) i okružen niskom obalom. Meksiko je otprilike pet puta manji od SAD-a.
Reljef i klima variraju, od pješćanih pustinja na sjeveru do tropskih šuma na jugu. Najveće meksičke rijeke su Rio Grande (Río Bravo) na sjeveru i Usumacinta na sjevernim i južnim granicama, zajedno s Grijalvom, Balsasom, Pánucom i Yaquijem u unutrašnjosti države.
Meksiko je jedna od prirodno najraznolikijih država na svijetu. Nastanjuje ga približno 10–12% svih svjetskih vrsta. Prvi je na svijetu po broju vrsta gmizavaca (707), drugi po broju vrsta sisara (438), četvrti po broju vrsta vodozemaca (290) i četvrti u flori s 26.000 biljnih vrsta. Također se smatra drugom zemljom u svijetu po ekosistemima i četvrtom zemljom što se tiče svih vrsta živih organizama. Otprilike 2500 vrsta pod zaštitom je zakona.
Ustroj vlasti je višestranačka federalna republika s dva zakonodavna doma.
Meksiko je savezna država tj. federacija koja se sastoji od 31 suverene države (špan. estado) i federalnog distrikta. Federalni distrikt (špan. distrito federal) ne pripada niti jednoj saveznoj državi a ujedno je i glavni grad i sjedište savezne vlade. Svaka država ima svoj ustav, kongres, i sudstvo, a njegovi građani na izborima biraju guvernera na razdoblje od šest godina, kao i svoje predstavnike u jednodomni državni parlament na period od tri godine. Savezne države su dalje podijeljene na općine, najmanje upravno-političke jedinice u državi, kojima upravlja gradonačelnik ili predsjednik općine, a koji je izabran od strane stanovnika općine.
Planinski karakter otežava privredni razvoj zemlje, kao i unutrašnji saobraćaj. Kukuruz je glavna poljoprivredna kultura Meksika. Osim kukaruza uzgaju se i druge kulture kao što su je pšenica, grah, soja, pamuk, kahva, povrće itd. Jednu od osnova meksičke privrede predstavlja eksploatacija i prerada nafte kao i prirodnog gasa. Krupni naftnoprerađivački kompleks formiran je uz obalu Meksičkog zaliva. Po proizvodji nafte Meksiko zauzima 5. mjesto u svijetu (5 posto ukupne svjetske proizvodnje). Ova zemlja se također nalazi u vrhu među proizvođačima obojenih metala. Dvije trećine prerađivačkih kapaciteta nalazi se u gradovima Mexico City, Monterej.
Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2010. godine u Meksiku je živjelo 112.336.538 stanovnika,[9] što ga čini najmnogoljudnijom zemljom španskog govornog području u svijetu. U periodu između 2005. i 2010. godine povećanje broja stanovnika je iznosilo 1,70% godišnje. Mekskiko je zemlja mladih ljudi, jer 37% stanovnistva mladje je od 14 godina, a samo 4% starije je od 65 godina. Danasnja meksicka nacija nastala je stoljetnim mijesanjem domicilnih Indiosa i doseljenih Spanaca. Govorni jezik je spanski.
![[icon]](#/media/Datoteka:Wiki_letter_w_cropped.svg){kind=small} | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
