Kutahijska konvencija

Konvencija iz Kutahije, poznata i kao Kutahijski mirovni sporazum, okončala je osmansko-egipatski rat (1831-1833) u maju 1833.^[1]

Kutahijska konvencija

Vrsta	Mirovni sporazum
Potpisan	6. maj 1833. (1833-05-06)
Lokacija	Kütahya, Osmansko Carstvo
Potpisnici	Egipatski Hadivat Osmansko Carstvo

Na Konvenciji su osmanlijske provincije Sirija i Adana predate Egiptu, a egipatski Ibrahim paša postao je generalni guverner ovih provincija, međutim ovo nije bilo zadovoljavajuće ni za jednu stranu, što je rezultiralo Drugim osmansko-egipatskim ratom 1839-1841.^[2]

Pregled

Muhamed Ali iz Egipta, navodno samo vazal Osmanskog carstva, nastojao je povećati svoju ličnu moć i steći kontrolu nad Palestinom, Sirijom i Arabijom. Krajem 1831. poveo je svoju novoformiranu vojsku u rat protiv osmanlijskog sultana Mahmuda II i lako je porazio osmanlijske snage te ugrozio Carigrad. Dok su Britanija i Francuska bile simpatične prema Muhamedu Aliju, Nikol I je poslao rusku vojsku u pomoć Turcima. Ova intervencija je dovela do mira u maja 1833, što je ostavilo Siriju i Arabiju pod kontrolom Ali paše.

Tekst Fermana

Ferman (koji je sultan izdao 6. maja 1833.) upućen je svim vlastima carstva:

"Uvjeravanja o vjernosti i odanosti, koja su mi konačno dali guverner Egipta, Muhamed Ali Paša, i njegov sin Ibrahim, pošto su prihvaćena, dao sam im svoje carsko blagonaklonost. Vlade Kandije i Egipta nastavljaju se pod Muhamed Alijem, u vezi sa njegovim posebnim zahtjevom, dao sam mu provincije Damask, Tripoli u Siriji, Sidon, Safet, Alep, oblasti Jerusalem i Nablous, uz vođenje hodočasnika i zapovest Čerde ( godišnji prinos Poslanikovom grobu). Njegov sin, Ibrahim Paša, ponovo ima titulu šeika i harema u Mekki i okrugu Džeda; i dalje, ja sam pristao na njegov zahtjev da vlada okrugom Adana od strane Riznice Taurusa, sa titulom Mohasil."^[3]

U tekstu se dalje nudi amnestija svim osobama za događaje u Maloj Aziji i nalaže vlastima da umire stanovnike i da pribave njihove molitve za sultana.