Kurban-bajram

Kurban bajram (arapski: عيد الأضحى Eid ul-Adha; turski: Kurban Bayramı), Veliki bajram^[1] ili Hadži-bajram je islamski praznik prinošenja žrtve, jedan od dva glavna islamska blagdana. On dolazi dva mjeseca i deset dana nakon ramazana. Pada na 10. dan zul-hidždže, dvanaestog i posljednjeg mjeseca islamskog kalendara. Proslave i svetkovine se uglavnom prenose na tri naredna dana, te Kurban-bajram traje četiri dana.

Kurban bajram
Muslimani slave Kurban-bajram u Iranu.
Službeni naziv	arapski: عيد الأضحى
Vrsta	Islamski praznik
Značenje	Komemoracija na Ibrahimovu (Abrahamovu) spremnost da žrtvuje svog sina u poslušnosti Božjoj naredbi Za
Početak	10. dan zul-hidždža
Kraj	13. dan zul-hidždža
Trajanje	4 dana
Proslave	Bajram-namaz, kurban, dobročinstva, društvena okupljanja, svečana trpeza, darivanje
Povezan sa	Hadž, Ramazanski bajram

Za ovaj blagdan očevi i majke bogato daruju svoju djecu i najmlađu rodbinu, a žene pripremaju bogat ručak za goste.

Kao i kod Ramazanskog-bajrama, Bajram-namaz se obavlja ujutro, nakon čega se može klanjati udija, odnosno ritualno žrtvovanje ovaca. U islamskoj tradiciji, ono odaje počast Ibrahimovoj spremnosti da žrtvuje svog sina kao čin poslušnosti Božjoj naredbi. U zavisnosti od naracije, Ismail ili Ishak se spominju počasnim naslovom "Žrtva Božja".^[2] Hodočasnici koji obavljaju hadž obično obavljaju tavaf i sadž na Kurban-bajram, zajedno sa ritualom kamenovanja šejtana na dan Bajrama i narednih dana.

Muslimani Bajram dočekuju u svojim domovima, a u zoru odlaze u džamije na sabah-namaz, čekaju izlazak sunca i klanjaju bajram-namaz. Slijedi čestitanje. Zatim odlaze na mezarja, te se potom vraćaju u svoje domove gdje su pripreme za žrtvu Kurbana po pravilima šerijata.

Historija

Jedno od glavnih iskušenja u Ibrahimovom životu bilo je primiti i poslušati Božju naredbu da žrtvuje svog voljenog sina Ismaila. Prema naraciji, Ibrahim je stalno sanjao da žrtvuje svog sina. Ibrahim je znao da je to Božija naredba i rekao je svom sinu, kako stoji u Kur'anu,

Šablon:Citat"

Ibrahim se pripremio da se pokori Božjoj volji i da žrtvuje svog sina kao čin vjere i poslušnosti Bogu.^[3][4] Tokom priprema, Iblis (Satana) je iskušao Ibrahima i njegovu porodicu pokušavajući da ih odvrati od izvršavanja Božije zapovijesti, a Ibrahim je otjerao Iblisa gađajući ga kamenčićima. U znak sjećanja na njihovo odbacivanje Iblisa, tokom obreda hadža kamenje se baca na simbolične stubove, simbolizirajući mjesto na kojem je Iblis pokušao razuvjeriti Ibrahima.^[5]

Priznajući da je Ibrahim bio spreman da žrtvuje ono što mu je drago, Bog je odao počast i Ibrahimu i njegovom sinu melek Džibril (Gabrijel) je pozvao Ibrahima: "O' Ibrahime, ispunio si otkrivenja", a Džibril je ponudio ovna s neba poslaniku Ibrahimu da ga žrtvuje umjesto sina. Mnogi muslimani slave Kurban-bajram u znak sjećanja na odanost Ibrahima i opstanak njegovog sina Ismaila.^[6][7][8]

Ova priča je u judaizmu poznata kao Akedah (Vezivanje Isaka) i potiče iz Tore,^[9] u prvoj Mojsijevoj knjizi (Postanak, 22. poglavlje). Akeda se spominje u Kur'anu u njegovoj 37. suri Es-Saffat.^[10]

Riječ "bajram" pojavljuje se jednom u Al-Ma'idi, petoj suri Kur'ana, sa značenjem "praznik ili gozba".^[11]

Klanje kurbana

Rezanje kurbanskog mesa u Pakistanu

Klanje kurbana, (žrtvovanje) prisutno je kroz sve svjetske kulture i civilizacije. Sama simbolika Kurban bajrama temelji se žrtvi i bogobojaznosti. Žrtvu koju je Ibrahim trebao prinijeti teško bi mogao učini bilo ko bez čvrste vjere. Za tu bogobojaznost koju je pokazao Bog je Abrahama (Ibrahima ) izdigao kao pravog Njegovog prijatelja, i obećao mu bogatu zemlju i veliko potomstvo. Danas sve tri velike civilizacije, zapadna kao kršćanska, jevrejska i islamska imaju zajedničkog praoca Adema , a od Ibrahima koju spominju i Stari zavjet i Kur'an još bližeg srodnika. Sama svrha kurbana je ponovo proživjeti oslobođenje zarobljavanjem sebe Božijom riječju, Njegovom voljom i Zakonom. To se najbolje vidi za vrijeme hadždža, kada se kurban bajram slavi, u vrijeme najčvršće ujedinjenosti ljudskih duša oko zajedničkog cilja, događaja koji predstavlja jedistvenu sliku jednakosti i bratstva na Zemlji.