From Wikipedia, the free encyclopedia
Katalonija (katalonski: Catalunya; oksitanski: Catalonha; španski: Cataluña) jest španska autonomna zajednica koja se nalazi na sjeveroistoku Pirinejskog poluostrva. Zauzima površinu od 32.114 km2 i graniči s Francuskom i Andorom na sjeveru, na istoku sa Sredozemnim morem, na jugu sa Valensijskom Zajednicom i na zapadu s Aragonijom. Obala Katalonije duga je oko 580 km. Glavni grad je Barcelona.
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Katalonija
Catalunya Cataluña Catalonha | |
|---|---|
 Zastava  Grb | |
.svg) Geografski položaj Katalonije u Španiji | |
| Država |  Španija |
| Glavni grad | Barcelona |
| Vlada | |
| • Predsjednik | Carles Puigdemont |
| Površina | |
| • Ukupno | 32.114 km2 |
| Mjesto po površini | 6. |
| Stanovništvo (2006) | |
| • Ukupno | 7.134.697 |
| • Rang | 2. |
| • Gustoća | 223,9 /km2 |
| ISO 3166 kod | CT |
| Statut usvojen | 20. juli2006. (18. juni 2006. odobren na referendumu) |
| Broj predstavnika u kongresu | 47 |
| Broj predstavnika u senatu | 23 |
| Veb-sajt | www |
Katalonija ima gotovo 7 miliona stanovnika. Više od polovine živi u metropolitanskom području Barcelone.
Katalonija je priznata kao nacija u svom Autonomnom statutu, i zaštićena je Ustavom Španije, koji joj priznaje i garantuje pravo na autonomiju.
Službeni jezici u Kataloniji su katalonski, španski i oksitanski.
![[icon]](#/media/Datoteka:Wiki_letter_w_cropped.svg){kind=small} | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
| Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Katalonija ima mediteransku klimu, iako s velikim razlikama u temperaturi između obalnog predjela, sa suhom klimom, umjerenom zimi i s vrlo vrućim ljetim; unutrašnjosti, koja ima kontinentalno-mediteransku klimu, s hladnim zimama i vrućim ljetima; i planinskog područje prema Pirenejima, koje ima klimu visokih planina, s temperaturama ispod nule i puno snjegom u zimi, s prosječnim godišnjim padavinama preko 1000 mm, te umjereno toplim ljetima.
Prema službenim podacima, Katalonija je 1. januara 2005. godine imala 6.995.206 stanovnika, što predstavlja 15,8% od ukupnog broja stanovnika Španije. Također u Kataloniji su 6,8% od ukupnog broja imigranti.
Stanovništvo u glavnim gradovima provincija:
Katalonski jezik jedan je od dva službena jezika u Kataloniji, priznat katalonskim statutom autonomije; drugi službeni jezik je španski, čiji je status službenog jezika u cijeloj Španiji priznat Ustavom iz 1978. godine.
Katalonska vlada provodi politiku promoviranja katalonskog jezika. U školama se predaje djelimično na katalonskom, a djelimično na španskom, u regionalnoj upravi govori se na katalonskom, regionalni mediji su uglavnom na katalonskom, a u poslovanju se traži da su sve informacije (npr. meniji u restoranima, posteri, katalozi, itd.) barem na katalonskom. Kao rezultat tog napora regionalne katalonske vlade je to da katalonski postaje dominantan na službenoj, te na akademskom nivou. Zagovornici ove politike tvrde da je ovakav pristup potreban kako bi se zaštitio njihov jezik pred imigrantnima i doseljenicima iz drugih dijelova zemlje koji njime ne govore.
Aranski jezik, koji je dijalekt oksitanskog, imao je službeni status te uživa posebnu zaštitu u okrugu Val d'Aran (Dolina Aran). Ova mala regija s oko 7.000 stanovnika je jedino mjesto gdje je oksitanski ima službeni status (govori se uglavnom u Francuskoj i nekim manjim mjestima u Italiji. Od 2006 ima službeni status u Kataloniji.
Prema podacima iz 2001. godine 95% Katalonaca razumije katalonski.
| Znanje katalonskog jezika | ||
|---|---|---|
| Sposobnost | Broj | Postotak |
| Razumije | 5.872.202 | 94,5% |
| Govori | 4.630.640 | 74,5% |
| Čita | 4.621.404 | 74,4% |
| Piše | 3.093.223 | 49,8% |
| Stanovništvo | 6.215.281 | 100,00% |
U posljednjih 20 godina, znanje katalonskog je značajno je napredovalo. Prema podacima katalonske vlade, katalonskim se u svakodnevnom govoru koristi 50,1% stanovništva.
Barcelona je jedan od glavnih središta španske izdavačke industrije, i glavno središte izdavaštva na katalonskom jeziku.
U Kataloniji postoje četiri nivoa vlasti, svaka s različitim nadležnostima i stepenom političke odgovornosti: Opća uprava španske države (Administración General del Estado de España), Vlada Katalonije ili Generalitet (Generalitat de Catalunya), provincijske skupštine (Diputacions provincials) i općinska vijeća (ajuntaments municipals).
Opća uprava španske države je nadležna za razna pitanja, kao što je sigurnost (nacionalna policija i vojska), pravosuđe, poslovi oko luka i aerodroma, državnih željeznica (La Administración General del Estado de España), te drugi poslovi koji su u isključivoj nadležnosti centralne vade Španije. Posljednih godina sve više ovlasti nacionalne policije prelazi na Mossos d'Escuadra, autonomnu policiju Katalonije, koja je zamijenila potpuno nacionalnu do 2010. godine. Opća uprava španije države koordinirana je iz sjedišta Izaslanstva središnje vlade. Izaslanik Vlade postavlja se izravno dekretom od strane španske Vlade.
Generalitet Katalonije (Vlada Katalonije), autonomna vlada Katalonije, nadležna je u raznim stvarima, kao što su obrazovanje, socijalni poslovi, promet, određivanje ekonomske i trgovačke politike, itd. Generalitet je također nadležan za izgradnju javnih objekata kao što su bolnice, škole, fakulteti, starački domovi, itd.
Generalitet (katalonski: Generalitat; španski Generalidad) je institucionalni sistem u koji se politički organizira autonomna vlast Katalonije. Generalitet čine Parlament, Predsjednik Generaliteta i Vlada (Izvršno vijeće).
Vlada se sastoji od predsjednika Generaliteta, koji joj predsjedava, te ministara. Vlada ili Izvršno vijeće ne treba poistovjećivati s Generalitetom, koji je katalonski autonomni sistem vlasti.
| Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
| Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Katalonija se teritorijalno dijeli na okruge (comarques), općine (municipis) i provincije (provincies). U historiji je postojala podjela i na regions i vegueries.
Katalonija je upravno podjeljena na četiri provincije:
Katalonija se dijeli na 41 okrug, kojima upravljaju Okružna vijeća. Podjela Katalonije na okruge ima svoj porijeklo u dekretu iz 1936. godine, koji je bio na snazi do kralja Španskog građanskog rata. Podjela na okruge ponovno je ustanovljena 1987. godine.
Valle de Arán, iako uključen u podjelu na okruge, ima veću autonomiju od ostalih.
Vlast u općinama vrše općinska vijeća (ayuntamiento), koje čine gradonačelnici i vijećnici, a koje biraju na izborima stanovnici općine.
| Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Katalonija ima razvijenu prometnu infrastrukturu. Premrežena je autoputevima i cestama, te željezničkim prugama.
Aerodromi u Kataloniji:
Glavne pomorske luke za zračni i trgovački promet su Barcelona i Tarragona.
Katalonija ima mrežu cesta dugu oko 12.000 km, od čega su 962 km autoputevi.
Na području Katalonije izgrađena je prva željeznička pruga uopće na Pirinejskom poluostrvu. 28. oktobra 1848. godine puštena je u saobraćaj željeznička linija između Barcelone i Mataroa duga 28 km.
Trenutno je u izgradnji linija brzih vozova između Madrida i Barcelone (AVE) koja će biti dovršena do 2009. godine, te se planira njeno produženje do francuske granice i uključivanje u francusku mrežu brzih vozova.
Katalonska vlada najavila je izgradnju novih 1.100 kilometara pruga, investicija vrijedna 25.000 miliona eura, između 2006. i 2026. godine.
| Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Katalonija na Wikimedia CommonsuSeamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
