Kameno doba

Kameno doba je uobičajeni naziv za najraniji period u historiji čovječanstva, odnosno prahistoriji. Ime je dobilo po kamenju koje su u to vrijeme ljudi pretežno koristili za izradu alata sa ivicom, vrhom ili udarnom površinom.

Kameno doba Ova kutija: pogledaj razgovor uredi
↑ prije Homo (Pliocen)
Paleolit Donji paleolit Homo Upravljanje vatrom, kameno oruđe Srednji paleolit Homo neanderthalensis Homo sapiens Egzodus iz Afrike Gornji paleolit Modernost ponašanja, alatl, Pas Mezolit Mikroliti, luk, kanui Neolit Predgrnčarski neolit Poljoprivreda, uzgajanje životinja, polirano kameno oruđe Grnčarski neolit grnčarija Kalkolit Metalurgija, konj, točak
↓ Bronzano doba

Različiti kameni alati.

Najstariji indirektni pronađeni dokaz upotrebe kamenog oruđa su fosilizirane životinjske kosti sa tragovima alata; oni su stari 3,4 miliona godina i pronađeni su u dolini Lower Awash u Etiopiji.^[1] Arheološka otkrića u Keniji 2015., koja identifikuju ono što je možda najstariji dokaz o korištenju oruđa hominina do sada, pokazala su da su Kenyanthropus platyops (fosil pliocenskog hominina star 3,2 do 3,5 miliona godina otkriven u jezeru Turkana u Keniji 1999.) možda bili najraniji poznati korisnici alata.^[2]

Započelo je sa počecima čovječanstva, odnosno s počecima korištenja tehnologije u istočnoj Africi. Smatra se da je završilo s početkom korištenja metalnih oruđa, odnosno razvitkom poljoprivrede i pripitomljavanjem životinja.

Period je trajao otprilike 3,4 miliona godina,^[3] i završio između 4.000 p. n. e. i 2.000 p. n. e., sa pojavom obrade metala.^[4]

Hramovi Ġgantija u Gozu, Malta, okoc. 3600 – 2500 p.n.e., neke od najstarijih samostojećih građevina na svijetu

Moderna rijeka Awash, Etiopija, potomak Palaeo-Awash, izvor sedimenata u kojima su pronađena najstarija oruđa kamenog doba

Tačka projektila od opsidijana

Ledeni čovjek Ötzi, mumija iz oko 3300. godine prije nove ere, nosio je sa sobom bakarnu sjekiru i kremeni nož.

Ručna sjekira iz kamenog doba sa ugraviranim ljudskim licem pronađena u Kiuruvesiju u Finskoj .^[5]

Acheulean alat, nije obrađen po cijeloj površini

Biface (triedral) iz Amara Merdega u podnožju Zagrosa, Ilam, Nacionalni muzej Irana

Gwion Gwion slike na stijenama pronađene u sjeverozapadnoj regiji Kimberley u Zapadnoj Australiji

Različiti pogledi na jedan vrh strijele iz rožnaca, 3300 do 2400 p.n.e., Saint-Léons, Francuska

u tehnici topljenja rude smatraju se krajem kamenog i početkom bronzanog doba. Prvi proizvedeni veoma značajan metal bila je bronza, legura bakra i kalaja ili arsena, od kojih je svaki odvojeno topljen. Prijelaz iz kamenog u bronzano doba bio je period tokom kojeg su moderni ljudi mogli topiti bakar, ali još nisu proizvodili bronzu, vrijeme poznato kao bakreno doba (ili još tehnički halkolitik ili eneolit, što znači 'bakar-kamen'). Halkolitik je po konvenciji početni period bronzanog doba. Bronzano doba je pratilo gvozdeno doba.

Prvi dokazi o ljudskoj metalurgiji datiraju između 6. i 5. milenija pne na arheološkim lokalitetima vinčanske kulture, uključujući Majdanpek, Jarmovac, Pločnik, Rudna Glava u današnjoj Srbiji.^[6]

Iako je u kamenom dobu bila poznata neka jednostavna obrada kovnih metala, posebno upotreba zlata i bakra u svrhu ornamentacije, upravo topljenje i topljenje bakra označava kraj kamenog doba.^[7] U zapadnoj Aziji, to se dogodilo oko 3.000 godina p. n. e., kada je bronza postala široko rasprostranjena. Termin bronzano doba koristi se za opisivanje perioda koji je uslijedio nakon kamenog doba, kao i za opisivanje kultura koje su razvile tehnike i tehnologije za preradu legura bakra (bronza: prvobitno bakar i arsen, kasnije bakar i kalaj) u alate, zamjenjujući kamen u mnogim prilikama.

Pronađeni artefakti kamenog doba uključuju oruđe koje su koristili moderni ljudi, njihove prethodnice iz roda Homo, a možda i raniji, djelomično istovremeni rodovi Australopithecus i Paranthropus. Pronađena su koštana oruđa koja su se koristila iu ovom periodu, ali su rijetko sačuvana u arheološkim zapisima. Kameno doba je dalje podijeljeno po vrstama kamenog oruđa u upotrebi.

Prvu periodizaciju prahistorije definirao je danski arheolog Christian Jürgensen Thomasen 1836 g. Kameno doba je prvi period u trodobnom sistemu koji se često koristi u arheologiji za podjelu vremenske linije ljudske tehnološke prahistorije u funkcionalne periode, pri čemu su sljedeća dva bronzano i željezno doba, respektivno. Kameno doba se također obično dijeli na tri različita perioda: najranije i najprimitivnije je doba paleolita; prelazni period sa finijim oruđama poznat kao mezolitska era; i završna faza poznata kao neolitsko doba. Neolitski narodi bili su prvi koji su prešli iz društava lovaca-sakupljača u naseljeni način života naseljavanja gradova i sela kako je poljoprivreda postala široko rasprostranjena. U hronologiji prahistorije, neolitsko doba se obično preklapa s halkolitom („bakarom“) koje je prethodilo bronzanom dobu.

Godine 1865. britanski arheolog John Lubbock kameno doba dijeli na starije kameno doba ili paleolit i mlađe kameno doba ili neolit. Godine 1866. Wentropp ubacuje srednje kameno doba ili mezolit.

Historijski značaj

Kameno doba je istovremen s evolucijom roda Homo, s mogućim izuzetkom ranog kamenog doba, kada su vrste prije Homo možda proizvodile oruđe.^[8] Prema starosti i lokaciji sadašnjih dokaza, kolijevka roda je Istočnoafrički sistem rascjepa, posebno na sjeveru u Etiopiji, gde se graniči sa pašnjacima. Najbliži srodnik među ostalim živim primatima, rod čimpanzi, predstavlja granu koja se nastavila u dubokoj šumi, gdje su primati evoluirali. Rascjep je služio kao kanal za kretanje u južnu Afriku i također na sjever niz Nil u sjevernu Afriku i kroz nastavak pukotine na Levantu do ogromnih travnjaka Azije.

Počevši od prije otprilike 4 miliona godina jedan biom se uspostavio od južne Afrike preko rascjepa, sjeverne Afrike i preko Azije do moderne Kine. Ovo je nedavno nazvano "transkontinentalni 'savanastan'".^[9]:106 Počevši od travnjaka rascjepa, Homo erectus, prethodnik modernih ljudi, pronašao je ekološku nišu kao proizvođač alata i razvio ovisnost o njoj, postajući „stanovnik savane opremljen alatom“.^[9]:147

Podjela kamenog doba

• paleolit (grč. palaios=star, lithos-kamen)
• epipaleolit (grč. epi-iza, poslije)
• mezolit (grč. mesos=srednji)
• protoneolit (grč. protos=prednji, prvi, neos-nov)
• predkeramički neolit
• neolit

Reference

1. "Oldest tool use and meat-eating revealed | Natural History Museum". 18. 8. 2010. Arhivirano s originala, 18. 8. 2010.
2. Morelle, Rebecca (20. 5. 2015). "Oldest tools pre-date first humans". BBC News.
3. "Oldest tool use and meat-eating revealed | Natural History Museum". 18. 8. 2010. Arhivirano s originala, 18. 8. 2010.
4. "Stone Age". HISTORY (jezik: engleski). Pristupljeno 31. 5. 2020.
5. KM 11708 Kiuruveden kirves; Esinekuva. www.finna.fi (jezik: finski). Pristupljeno 21. 8. 2022.
6. Radivojević, Miljana; Roberts, Benjamin W. (2021). "Early Balkan Metallurgy: Origins, Evolution and Society, 6200–3700 BC". Journal of World Prehistory. 34 (2): 195–278. doi:10.1007/s10963-021-09155-7.
7. Goody, Jack (2012). Metals, Culture, and Capitalism.
8. Ko, Kwang Hyun (2016). "Origins of human intelligence: The chain of tool-making and brain evolution" (PDF). Anthropological Notebooks. 22 (1): 5–22.
9. Barham, Lawrence; Mitchell, Peter (23. 6. 2008). The First Africans: African Archaeology from the Earliest Toolmakers to Most Recent Foragers (jezik: engleski). Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-84796-4.

Također pogledajte

• Ledeno doba

Nedovršeni članak Kameno doba koji govori o historiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.