Haloarchaea

Haloarchaea ili ranije Halobacteria ili Halomebacteria je razred organizama se nalazi u vodi koja je zasićene ili gotovo zasićena solju.^[1] Nazivaju ih još i halofili, mada se ovaj naziv odnosi i na druge organizme koji žive u medijima sa velikom koncentracijom soli. Svojim pigmentom stvaraju crvene površine bakteriorodopsina. Koriste ovaj pigment za apsorpciju svjetlosti, koja će biti izvor energije za stvaranje adenozin-trifosfata. Ovaj postupak nije povezan sa drugim oblicima fotosinteze. Oni nisu u mogućnosti ostvarivati dobijati ugljik iz ugljik-dioksida.

Haloarchaea
Raspon fosila: Arhaik – Sadašnjost
Haloferax, paleomorfna archaea
Sistematika
Koljeno	Euryarchaeota
Razred	Haloarchaea DasSarma et DasSarma 2008 Halobacteria Grant et al. 2002 Halomebacteria Cavalier-Smith 1986
Redovi i porodice
Halobacteriales Haloarculaceae (ex Haloarcula) Halobacteriaceae (exː Halobacterium) Halococcaceae (exː Halococcus) Haloferacales Haloferacaceae (ex: Haloquadratum) Halorubraceae (ex: Halorubrum) Natrialbales Natrialbaceae (ex: Halovivax)

Halofilni jednoćelijski organizmi daju boje ovom baznu za isparavanje.
Zavisno od razine saliniteta, dominiraju različite vrste (među njima i halobakterije), što uvjetuje različite boje.

Halobakterije imaju plinske vezikule da lebde, pa su to aerobne. Pod anaerobnim uslovima, inducira da sintezom membrane i plinskih vezikula pluta u vodenom okruženju. Flotacija se povećava sa dostupnošću svetlosti bombardiranjem elektrona i oksidativnom fotofosforilacijom.

Halobakterije mogu preživjeti u zaslanjenom okruženju, budući da osim fotosinteze imaju zaseban put stvaranja energije. Neki dijelovi njihove ćelijske membrane obojeni su [ljubičasto]. Ovi dijelovi potiču fotosintetske reakcije s pigmentom bakteriorodopsin umjesto hlorofila. To im omogućava da stvore gradijent protona kroz ćelijsku membranu koja omogućava stvaranje ATP za sopstvenu upotrebu.

Također pogledajte

• Halofili