Digitalni medij

Digitalni mediji su bilo koji mediji koji su kodirani u mašinski čitljivim formatima.^[1] Digitalni mediji mogu se stvarati, gledati, distribuirati, mijenjati i sačuvati na digitalnim elektronskim uređajima.

Tvrdi diskovi pohranjuju informacije u binarnom obliku i zato se smatraju vrstom fizičkog digitalnog medija.

Digitalni mediji

Primjeri digitalnih medija uključuju softver, digitalne slike, digitalni video, videoigre, veb stranice, društvene medije, digitalne podatke i baze podataka, digitalni zvuk poput MP3 i e-knjiga. Oni su suprotnost štampanim medijima, poput štampanih knjiga, novina i časopisa, i drugih tradicionalnih ili analognih medija, poput fotografskog filma, audio kaseta ili video kaseta.

Imali su značajan uticaj na društvo i kulturu. U kombinaciji s Internetom i ličnim računarima uzrokovali su inovacije u izdavaštvu, novinarstvu, odnosima s javnošću, zabavi, obrazovanju, trgovini i politici. Postavili su i nove izazove u zakonima o autorskim pravima i intelektualnom vlasništvu.

Historija

Procjenjuje se da je 1986. u svijetu manje od 1% medija bilo digitalno pohranjeno, dok je u 2007. godini to je iznosilo 94%.^[2]

Također pogledajte

• Elektronski mediji
• Medijska psihologija
• Virtualni artefakt
• Digitalni kontinuitet

Reference

1. "Digital Media" (PDF). Technology Brief. University of Guelph. septembar 2006. Arhivirano s originala (PDF), 26. 2. 2015. Pristupljeno 28. 3. 2014.
2. "The World’s Technological Capacity to Store, Communicate, and Compute Information", especially Supporting online material, Martin Hilbert and Priscila López (2011), Science, 332(6025), 60-65; free access to the article through here: martinhilbert.net/WorldInfoCapacity.html