Remove ads
Baskijski jezik (baskijski: Euskara) jest izolirani jezik, koji ne pripada nijednoj jezičkoj porodici. To je glavni razlog zašto se razlikuje od ostalih jezika u svijetu. Oblasti upotrebe su Baskija u regiji koja se prostire na najzapadnijim Pirenejima u susjednim dijelovima sjeverne Španije i jugozapadne Francuske. Standardizirana forma ovog jezika naziva se Batua, koja je donijeta na koncu 20. stoljeća. Osim standardne verzije, baskijski jezik čini i šest dijalekata. Precizne granice dijalekata ne poštuju političke granice.
| Baskijski jezik euskara | |
|---|---|
| Regije govorenja | Baskija, baskijska dijaspora |
| Države govorenja |  Španija Francuska |
| Jezička porodica |
|
| Broj govornika | maternji jezik: 750.000[1] 434.000 pasivnih govornika[1] i 6000 monoglota[2][3] |
| Sistem pisanja | Latinica (baskijska abeceda) Brailleovo pismo |
| Službeni status | |
| Služben u | Španija (Baskija (autonomna zajednica), Navara) |
| Manjinski jezik u | Francuska (Nova Akvitanija: Atlantski Pireneji) |
| Regulator(i) | Kraljevska akademija baskijskog jezika (Euskaltzaindia) |
| Jezički kod | |
| ISO 639-1 | eu |
| ISO 639-2 / 5 | baq |
| ISO 639-3 | eu |
| Također pogledajte: Jezik | Jezičke porodice | Spisak jezika | |
Domaći govornici žive u susjednom području koje uključuje dijelove četiri španske provincije i tri "drevne provincije" u Francuskoj. Gipuzkoa, veći dio Biskaje, nekoliko općina u Álavi i sjeverno područje Navarre činili su jezgro preostalog područja baskijskog govornog područja prije nego što su 1980-ih uvedene mjere za jačanje baskijskog tečnog jezika. Nasuprot tome, veći dio Álave, najzapadnijeg dijela Biskaje, te centralne i južne Navare, pretežno su naseljeni izvornim govornicima španskog, bilo zato što je baskijski tokom stoljeća zamijenjen španskim (kao u većini Álave i centralne Navare) ili možda zato što se tamo nikada nije govorilo (kao u dijelovima Enkarterrija i jugoistočne Navare).
U frankističkoj Španiji na upotrebu baskijskog jezika uticala je represivna politika vlade. U Baskiji, "frankistička represija nije bila samo politička, već i jezička i kulturna."[4] Frankov režim je potisnuo baskijski iz zvaničnog govora, obrazovanja i izdavaštva,[5] čime je postalo nezakonito registrovanje novorođenih beba pod baskijskim imenima,[6] i čak su zahtijevali da se uklone gravure nadgrobnih spomenika na baskijskom jeziku.[7] U nekim provincijama javna upotreba baskijskog jezika bila je potisnuta, a ljudi su kažnjeni jer su ga govorili.[8] Javna upotreba baskijskog jezika izazivala je nepovjerenje od strane pristalica režima, što se često smatralo znakom antifrankizma ili separatizma.[9] Počevši od 1960-ih i kasnije, trend se preokrenuo te su obrazovanje i izdavaštvo na baskijskom počeli cvjetati.[10] Kao dio ovog procesa, Euskaltzaindia je krajem 1960-ih razvila standardizirani oblik baskijskog jezika, nazvan Euskara Batua.
Osim standardizirane verzije, pet historijskih baskijskih dijalekata su biskajski, gipuskoanski i gornjonavarski u Španiji i navarsko-lapurdijski i suletinski u Francuskoj. Imena preuzimaju iz historijskih baskijskih provincija, ali granice dijalekata nisu u skladu s granicama provincija. Euskara Batua stvorena je kako bi se baskijski jezik mogao koristiti – i kako bi ga lahko razumjeli svi govornici baskijskog – u formalnim situacijama (obrazovanje, masovni mediji, književnost), a to je njegova glavna upotreba danas. I u Španiji i u Francuskoj upotreba baskijskog jezika za obrazovanje varira od regije do regije i od škole do škole.
Baskijski je jedini preživjeli izolirani jezik u Evropi. Trenutni uobičajeni naučni stav o porijeklu Baska i njihovog jezika jest da su se rani oblici baskijskog jezika razvili prije dolaska indoevropskih jezika na to područje, odnosno prije dolaska keltskih i romanskih jezika, od kojih potonji danas geografski okružuju baskijsko govorno područje. Tipološki, s aglutinativnom morfologijom i poretkom ergativ–apsolutiv, gramatika baskijskog jezika ostaje znatno drugačija od one standardnih prosječnih evropskih jezika. Ipak, baskijski je do 40 posto vokabulara posudio iz romanskih jezika, a za baskijsku abecedu koristi se latinica.
Remove ads
U baskijskom jeziku koristi se naziv euskara za ime jezika. U francuskom jeziku baskijski je uglavnom nazivan basque, a moderniji naziv je euskara. U španskom jeziku postoji više naziva za baskijski – el vasco, la lengua vasca ili el euskera. Oba termna – vasco i basque - vode porijeklo od iz latinskog izraza vascones, koji je izveden iz grčke riječi ουασκωνους (ouaskōnous). Termin vascuence izveden je od latinskog vasconĭce, a koristio se u dokumentima nastalim u 14. vijeku.
Baskijski jezik je prvi službeni jezik u autonomnoj zajednici Baskiji i dijela oblasti Navarre. U Španiji je danas priznat kao manjinski jezik, ali kroz historiju, pogotovo u doba generala Franka, doživljavao je velike napade. U Francuskoj ni danas nije priznat.
![[icon]](#/media/Datoteka:Wiki_letter_w_cropped.svg){kind=small} | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
| Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
| Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
- Bai – Da
- Ez – Ne
- Kaixo! – Zdravo!
- Agur! / Aio! – Doviđenja!
- Ikusi arte! – Vidimo se!
- Eskerrik asko! – Hvala!
- Egun on – Dobro jutro, dobar dan
- Egun on, bai – Odzdrav na Egun on
- Arratsalde on – Dobro veče
- Gabon – Laku noć
- Mesedez – Molim
- Barkatu – Izvini te (ako želimo nešto pitati)
- Barkatu – Izvinjavam se
- Aizu! – Slušaj! (neformalna forma, sl. kao "čuj!" u razgovornom bosanskom jeziku)
- Kafe hutsa nahi nuke – Mogu dobiti kafu?
- Kafe ebakia nahi nuke – Mogu li dobiti macchiato?
- Kafesnea nahi nuke – Mogu li dobiti café latte?
- Garagardoa nahi nuke – Mogu li dobiti pivo?
- Komunak – Toalet
- Non dago komuna? – Gdje je toalet?
- Non dago tren-geltokia? – Gdje je željeznička stanica?
- Non dago autobus-geltokia? – Gdje je autobusna stanica?
- Ba al da hotelik hemen inguruan? – Da li je u blizini hotel?
- Zorionak – Sretan praznik!
- Zer moduz? – Kako si?
Remove ads
Baskijski brojni sistem sačinjen je na bazi broja 20, što nije često za evropske jezike. Takav brojni sistem ima, npr, čečenski jezik. Ovaj sistem djelomično koristi i francuski jezik (quatre-vingt dix = 4 puta 20 + 10 = 90). Na američkom kontinentu ovakav brojni sistem koristile su Maje.
- 1 – bat
- 2 – bi
- 3 – hiru
- 4 – lau
- 5 – bost
- 6 – sei
- 7 – zazpi
- 8 – zortzi
- 9 – bederatzi
- 10 – hamar
- 11 – hamaika
- 12 – hamabi
- 13 – hamahiru
- 14 – hamalau
- 15 – hamabost
- 16 – hamasei
- 17 – hamazazpi
- 18 – hemezortzi
- 19 – hemeretzi
- 20 – hogei
- 21 – hogeita bat
- 22 – hogeita bi
- 23 – hogeita hiru
- 30 – hogeita hamar (hogei-ta-hamar = 20 i 10 = 20 + 10)
- 31 – hogeita hamaika (hogei-ta-hamaika = 20 i 11 = 20 + 11)
- 40 – berrogei (ber-hogei = 2 puta 20 = 2 × 20)
- 50 – berrogeita hamar (ber-hogei-ta-hamar = 2 puta 20 i 10 = 2 × 20 + 10)
- 60 – hirurogei (hirur-hogei = 3 puta 20 = 3 × 20)
- 70 – hirurogeita hamar (hirur-hogei-ta-hamar = 3 puta 20 i 10 = 3 × 20 + 10)
- 80 – laurogei (laur-hogei = 4 puta 20 = 4 × 20)
- 90 – laurogeita hamar (laur-hogei-ta-hamar = 4 puta 20 i 10 = 4 × 20 + 10)
- 100 – ehun
- 200 – berrehun
- 300 – hirurehun
- 1000 – mila
- 2000 – bi mila
- 1 000 000 – milioi bat
- erdi - pola
- gutxiago - manje
- gehiago – više
Remove ads
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
Remove ads