Atomizam

Atomizam (starogrčki: ἄτομον , 'nerjeziv, nedjeljiv')^[1][2][3] je teorija prirodne filozofije koja tvrdi da je fizički svemir sastavljen od fundamentalnih nedjeljivih komponenti poznatih kao atomi. Reference na koncept atomizma i njegovih atoma pojavile su se i u starogrčkoj i u staroindijskoj filozofskoj tradiciji. Leukip je najranija figura čija je posvećenost atomizmu dobro potvrđena i obično mu se pripisuje izum atomizma.^[4] On i drugi starogrčki atomisti teoretizirali su da se priroda sastoji od dva fundamentalna principa: atoma i praznine. Klasteri različitih oblika, rasporeda i položaja daju uzrok različitim makroskopskim supstancama u svijetu.^[5][4]

Democritus

Indijski budisti, poput Dharmakirtija (oko 6. ili 7. vijeka) i drugih, razvili su karakteristične teorije atomizma, na primjer, koje uključuju trenutne atome (kalapas) koji se pojavljuju i nestaju.

Čestice hemijske materije za koje su hemičari i drugi prirodni filozofi početkom 19. vijeka pronašli eksperimentalne dokaze smatrane su nedjeljivim, te im je stoga John Dalton dao naziv "atom", koji je dugo koristila atomistička filozofija. Iako je veza s historijskim atomizmom u najboljem slučaju slaba, elementarne čestice postale su moderni analog filozofskih atoma. U 20. stoljeću utvrdilo da se atomi zapravo sastoje od još manjih elemenata: elektrona, neutrona i protona. Dalji eksperimenti su pokazali da se protoni i neutroni sastoje od još osnovnijih kvarkova, za koje trenutno nema eksperimentalnih dokaza da imaju veličinu ili podstrukturu. Tendencija empirijskog dokazivanja sve manjih podatomskih čestica stavlja u pitanje djeljivost materije, koja se naizgled može beskonačno dijeliti. Međutim, na ovo se pitanje ne može odgovoriti eksperimentalnim putem.

Što se tiče kvarkova, elektrona i drugih fundamentalnih leptona, ne može se isključiti mogućnost da su i oni sastavljeni od još manjih čestica. Ipak, dok se ne dokaže suprotno, upravo se ove čestice (a ne hemijski atomi) mogu smatrati onim što se tradicionalno naziva nedjeljivim elementima, kojim se tokom historije bavila atomistička teorija.