From Wikipedia, the free encyclopedia
Aselij – u geološkoj vremenskoj skali – je najranije geohronološko doba ili najniži hronostratigrafski stadij perma. Aselij je prvo j doba cisuralija, prva era permskog perioda. Vremenski raspon mu je bio otprilike od 299,0 ± 0,8 do 294,6 ± 0,8 miliona godina. Aselijan se preklapa s pensilvanijskom epohom, posljednjoi karbona, a prethodi cisuralijskom sakmariju
To je pododjel cizuralijske epohe ili serije. Trajao je između i sakmarija, prije milion godina. Prethodio je gzeliju (posljednji ili gornji pododjel karbona), a slijedi ga sakmarij.[1]
Aselijski stadij faza uveden je u naučnu literaturu 1954. godine, kada ga je ruski stratigraf V.E. Ruženčev razdvojio od artinskija. Do tada je artinskij još uvijek obuhvatao veći dio donjeg perma, a njegove današnje definicije su više ograničene. Aselij je nazvan po rijeci Assel na jugu Uralskih planina u Kazahstanu i Baškortostanu.[2] Baza aselija, ujedno je baza cisuralijske serije i permskog sistema. Definisana je kao mjesto u stratigrafskom zapisu na kojem se prvi put pojavljuju fosili koodonata "Streptognathodus izolatus". Globalni referentni profil za bazu ( GSSP ili zlatni šiljak) nalazi se u dolini rijeke Aidaralash, u blizini Aqtöbea u Uralskim planinama Kazahstana.[3] Vrhunac aselija (baza sakmarij ) je prva pojava konodontne vrste Streptognathodus postfusus. Aselij ima pet konodontnih biozona:
Aedulla
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.