Čiča Tomina koliba

Čiča Tomina koliba (engleski: Uncle Tom's Cabin; or, Life Among the Lowly) jest abolicionistički sentimentalni roman autorice Harriet Beecher Stowe. Objavljen u dva sveska 1852, snažno je utjecao na odnos prema Afroamerikancima i robovlasništvu u Sjedinjenim Američkim Državama i za njega se kaže da je jedan od glavnih idejnih temelja koji su doveli do izbijanja [Američkog] građanskog rata".^[1][2][3]

Čiča Tomina koliba
Naslovna stranica prvog izdanja prvog sveska
Autor	Harriet Beecher Stowe
Originalni naziv	Uncle Tom's Cabin; or, Life Among the Lowly
Ilustrator	Hammatt Billings
Jezik	Engleski
Žanr	Sentimentalni roman
Izdavač	John P. Jewett and Company
Datum izdanja	20. mart 1852.
Glavni lik	Čiča Toma
Teme	Zlo i nemoralnost robovlasništva, moralni autoritet majčinstva, snaga kršćanske ljubavi
Nasljednik	Ključ od Čiča Tomine kolibe

Stowe, predavačica u ženskom sjemeništu u Hartfordu rođena u Connecticutu, potjecala je iz religiozne porodice Beecher i bila je aktivan borac za ukidanje robovlasništva. Napisala je sentimentalni roman kako bi opisala stvarnost robovlasništva, istovremeno tvrdeći da kršćanska ljubav može nadvladati robovlasništvo.^[4][5][6] Roman se fokusira na Čiču Tomu, crnog roba oko kojeg se vrte priče ostalih likova.

U Sjedinjenim Američkim Državama Čiča Tomina koliba bila je najprodavaniji roman i druga najprodavanija knjiga 19. stoljeća, nakon Biblije.^[7][8] Pripisuje joj se zasluga za poticanje abolicionizma 1850-ih.^[9] Utjecaj koji se pripisuje knjizi bio je toliko velik da se pojavila vjerovatno apokrifna priča prema kojoj je Abraham Lincoln na početku Građanskog rata upoznao Stowe i izjavio: "Dakle, ovo je mala dama koja je počela ovaj veliki rat."^[10][11]

Knjiga i predstave koje je nadahnula pomogle su popularizaciji niza negativnih stereotipa o Afroamerikancima, ^[12][13][3] uključujući onaj o samom liku "Čiča Tomi". Taj pojam počeo se povezivati ​​s pretjerano podređenom osobom.^[14] Ove kasnije asocijacije na Čiča Tominu kolibu donekle su zasjenile historijske učinke knjige kao "ključnog alata protiv robovlasništva".^[15] Bez obzira na to, ovaj roman ostaje "prekretnica" u protestnoj literaturi,^[16] uz kasnije knjige, kao što su Džungla Uptona Sinclaira i Tiho proljeće Rachel Carson, koje mu uveliko duguju.^[17]