Toga

Toga (latinski jezik|lat. toga) je naziv za tip odjeće karakterističan za Stari Rim, gdje je predstavljao neku vrstu narodne nošnje.^[1]^[2]

U suvremenoj praksi, toge nose određeni visoki vjerski i civilni zvaničnici u posebnim prilikama i u propisanim prostorijama.

Rimska toga izgledala je kao duga haljina, obično bijele boje i izrađena od vune polukružnog oblika (5,60 x 2,25 m). Nošena je tako da je rub prelazio preko lijevog ramena, pri čemu je desna ruka bila slobodna. U Rimu je postojalo nekoliko vrsta toga:

toga virilis — (također poznata i kao toga alba i toga pura, jednostavna, bijele boja koju su svi rimski građani imali pravo nositi nakon stjecanja zakonske punoljetnosti; služila je kao formalna odjeća;
toga candida — ("njegovo svjetlo"), nastojalo se izbijeliti kredom; nosili su ga kandidati za javne funkcije; odatle potječe riječ "kandidat";
toga praetext — bijele boje s grimiznim rubom koji su nosili ili dječaci od 14 do 18 godina ili javni zvaničnici;
toga pulla — (tamna toga), nošena je tokom žalosti ili političkog protesta (najpoznatiji primjer je Katon Mlađi);
toga picta — posebno uređena pobjednička toga, dizajnirana za trijumfe ratnih komandanata, a većina je funkcionirala u posebnim prilikama.

Toge su od 2. stoljeća p.n.e. počeli nositi isključivo muškarci, dok su žene počele da nose stolu. Rimljani su je s vremenom prestali nositi, osim u formalnim prilikama; tada je postala simbol civilizacije i mira (rimska riječ za "civilnog" bila je togatus - nositelja krutog, za razliku od vojnika, koji su nosili više praktični sagum).