![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/-Tekija._The_dervish_house_at_the_Buna_spring._-bosnia_-bosna_-waterscape_%252836999560861%2529.jpg/640px--Tekija._The_dervish_house_at_the_Buna_spring._-bosnia_-bosna_-waterscape_%252836999560861%2529.jpg&w=640&q=50)
Tekija u Blagaju
sakralno - stambeni objekat (tekija) / From Wikipedia, the free encyclopedia
Tekija u Blagaju nalazi se na izvoru rijeke Bune, nedaleko od centra Blagaja kod Mostara. Predstavlja vrijedan sakralno-stambeni objekat islamske arhitekture u Bosni i Hercegovini, sa vrlo izraženim odlikama koje su proistekle iz utjecaja baroka na osmansku arhitekturu. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 11. decembra 2003. godine u Sarajevu, donijela je odluku da se Tekija u Blagaju proglasi za nacionaln spomenike Bosne i Hercegovine.[1] Ovu odluke Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo (predsjedavajuća) i Tina Wik.
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/-Tekija._The_dervish_house_at_the_Buna_spring._-bosnia_-bosna_-waterscape_%2836999560861%29.jpg/640px--Tekija._The_dervish_house_at_the_Buna_spring._-bosnia_-bosna_-waterscape_%2836999560861%29.jpg)
Sufijstvo ima svoje korijene u životu poslanika Muhameda, koji se običavao osamljivati u molitvama. Kada je u 12. stoljeću sufijstvo poprimilo institucionalne oblike izražavanja i kada su nastali prvi tarikati (sufijska bratstva), ta pojava je svoj odraz imala i u nastanku novog arhitektonskog oblika, pod različitim nazivima: hanikah, tekija, zawija, dargha, ribat, itd. Sufijstvo se javlja u svim krajevima Osmanskog carstva. Ono je ostavilo tragove u književnosti, filozofiji kao i u samom životu muslimanskog stanovništva. Pripadnici tog pravca su derviši koji se dijele u više redova.
U Bosni i Hercegovini uobičajno se koristi naziv tekija, mada se pojavljuju i nazivi zavija i hanikah, u nešto izmijenjenom značenju. U Bosni i Hercegovini je bilo više derviških redova i oni su se raširili po čitavoj njenoj teritoriji, tako da u to vrijeme nije bilo nijednog većeg mjesta da nije imalo makar jednu tekiju.