Széchenyijev lančani most

Széchenyijev lančani most (mađarski: Széchenyi lánchíd) jest viseći most na Dunavu u Budimpešti koji spaja Budim na zapadnoj i Peštu na istočnoj obali. Bio je prvi stalni most na Dunavu u Mađarskoj. Na peštanskoj strani na njega se nastavlja Széchenyijev trg (do 2011. Rooseveltov), u čijoj su blizini Greshamova palača i Mađarska akademija nauka, a na budimskoj Trg Adama Clarka, u blizini Kamena nultog kilometra i donjeg kraja Budimpeštanske uspinjače, koja vodi do Budimskog dvorca.

Széchenyijev lančani most
Széchenyijev lančani most i zgrada Parlamenta Mađarske
Premošćuje	Dunav
Mjesto	Budimpešta
Vrijeme gradnje	1840–1849[1]
Otvorenje	20. 11. 1849[1]
Rušenje	1945.
Saniranje	1949.
Dizajner	William Tierney Clark
Graditelj	Adam Clark
Materijal	Kovano željezo i kamen[1]
Ukupna dužina	375 m
Širina mosta	14,8 m
Najveći raspon	202 m
Koordinate	47°29′56″N 19°02′37″E

Nazvan je po Istvánu Széchenyiju, mađarskom političaru i reformatoru koji je inicirao i podržao njegovu gradnju, iako se obično naziva samo Lančani most. U vrijeme gradnje smatran je jednim od inženjerskih čuda modernog svijeta.^[2] Stekao je veliku važnost u ekonomskom, društvenom i kulturnom životu Mađarske, slično kao što je to imao Bruklinski most u New Yorku.^[3] Njegovi ukrasi, izrađeni od livenog gvožđa, i sama konstrukcija, zračeći mirnim dostojanstvom i ravnotežom, podigli su status mosta širom Evrope.^[2] Postao je simbol napretka, nacionalnog buđenja i veze između Istoka i Zapada.^[2]

Historija

Polaganje kamena temeljca za most (slika Miklósa Barabása iz 1864)

Széchenyijev lančani most i Budimski dvorac u ruševinama nakon Drugog svjetskog rata (1946)

Pogled na most iz zraka

Most je dizajnirao engleski inženjer William Tierney Clark 1839. na inicijativu grofa Istvána Széchenyija, a gradnju je nadzirao škotski inženjer Adam Clark (nisu u rodu). Predstavlja uvećanu verziju mosta na Temzi u Marlowu, ranijeg djela Tierneyja Clarka, i dizajniran je u dijelovima, te dopremljen iz Ujedinjenog Kraljevstva u Mađarsku za završnu konstrukciju.

Most je znatnim dijelom finansirao grčki trgovac s bečkom adresom Georgios Sinas,^[4][5][6] koji je imao finansijske i zemljišne interese u Budimpešti i čije je ime upisano u bazu jugozapadnog temelja na budimskoj strani.

Otvoren je 1849, nakon Mađarske revolucije, postavši prvi trajni most u glavnom gradu Mađarske. U to vrijeme njegov centralni raspon od 202 m bio je jedan od najvećih na svijetu. Lavove na ulazima na most isklesao je kipar János Marschalkó, a postavljeni su 1852.^[7] Slični su bronzanim lavovima na Trafalgarskom trgu (naručeni 1858, postavljeni 1867).^[8] Današnje ime most je dobio 1898.

Njegova struktura od livenog gvožđa ojačana je 1914. Tokom Drugog svjetskog rata srušile su ga 18. januara 1945 njemačke trupe u povlačenju tokom Bitke za Budimpeštu; ostali su samo tornjevi. Ponovo je izgrađen i otvoren 1949.^[8]

Na oba kraja mosta stoji natpis "Clark Adam", graditeljevo ime po mađarskom načinu pisanja (prezime, pa ime). Na ploči na peštanskoj strani napisano je: "U znak sjećanja na jedina dva preživjela mosta koja je dizajnirao William Tierney Clark: Széchenyijev lančani most na Dunavu u Budimpešti i viseći most na Temzi u Marlowu, u Engleskoj."

Reference

1. "Széchenyi Chain Bridge". Structurae. Pristupljeno 14. 9. 2019.
2. "History of Chain Bridge, Budapest". topbudapest.org. Arhivirano s originala, 6. 1. 2022. Pristupljeno 14. 9. 2019.
3. "No wonder it was called a modern world engineering wonder in 1849". TripAdvisor. 4. 1. 2018. Pristupljeno 14. 9. 2019.
4. Pfeiffer, Ida (2008). A Woman's Journey Round the World. BiblioBazaar. str. 514. ISBN 0-554-23516-1. The small observatory was built by Baron Sina, the well-known banker in Vienna, who is by birth a Greek. The royal palace, which is of modern date, is built of brilliant white marble, in the form of a large quadrangle.
5. Kohl, Johann Georg (1844). Austria: Vienna, Prague, Hungary, Bohemia, and the Danube; Galicia, Styria, Moravia, Bukovina, and the Military Frontier. Chapman and Hall. str. 126. The principal banker, Sina, is a Greek. Since the late improvements in the navigation of the Danube, which have made it possible to travel from Vienna
6. Gerő, András; Poór, János (1997). Budapest: a history from its beginnings to 1998. Social Science Monographs. str. 83. ISBN 0-88033-359-6. In George Sina, a Viennese banker of Greek extraction, he found his financier; in William Tierney Clark his designer and in Adam Clark his engineer
7. "Budapest Tourist Guide - Chain bridge". Arhivirano s originala, 21. 9. 2019. Pristupljeno 21. 9. 2019.
8. "Bridges of Budapest - Chain bridge".

Vanjski linkovi

• Széchenyijev lančani most u Mađarskoj elektroničkoj biblioteci
• Bridges of Budapest – Chain Bridge
• Arhivske snimke mosta