![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/50/James_Webb_Space_Telescope.jpg/640px-James_Webb_Space_Telescope.jpg&w=640&q=50)
Svemirski teleskop "James Webb"
svemirski teleskop lansiran 2021. / From Wikipedia, the free encyclopedia
Svemirski teleskop James Webb (JWST) nasljednik je Svemirskog teleskopa Hubble, dizajniran prvenstveno za provođenje infracrvene astronomije. Kao najveći optički teleskop u svemiru, njegova značajno poboljšana infracrvena rezolucija i osjetljivost mu omogućavaju da vidi objekte koji su previše stari, udaljeni ili blijedi za teleskop Hubble ili zemaljske teleskope. Očekuje se da će ovo omogućiti širok spektar istraživanja u oblastima astronomije i kosmologije, kao što su posmatranje prvih zvijezda i formiranje prvih galaksija, te detaljna atmosferska karakterizacija potencijalno nastanjivih egzoplaneta.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/50/James_Webb_Space_Telescope.jpg/640px-James_Webb_Space_Telescope.jpg)
Američka Nacionalna uprava za aeronautiku i svemir (NASA) vodila je razvoj JWST-a u saradnji sa Evropskom svemirskom agencijom (ESA) i Kanadskom svemirskom agencijom (CSA). NASA Goddard Space Flight Center (GSFC) u Marylandu upravljao je razvojem teleskopa, Institut Space Telescope Science Institute u Baltimoru u Homewood kampusu Univerziteta Johns Hopkins upravlja JWST, a glavni izvođač je bio Northrop Grumman. Teleskop je nazvan po Jamesu E. Webbu, koji je bio administrator NASA-e od 1961. do 1968. tokom programa Mercury, Gemini i Apolo.
U novembru 2011, Kongres SAD je promijenio svoj plan obustave JWST-a, i umjesto toga dodao sredstva za kompletiranje projekta, u ukupnom iznosu od 8 milijardi američkih dolara.[1]
U planu je bilo da teleskop bude lansiran u orbitu 30. marta 2021,[2][3] međutim, tada je postojalo samo dvanaest procenata šansi da će se to desiti u predviđenom roku zbog situacije sa koronavirusom.[4]. Lansiran je u decembru 2021. na raketi Ariane 5 iz Kouroua, Francuska Gvajana, i stigao je na tačku Sunce-Zemlja L2 Lagrange u januaru 2022. Od jula 2022., JWST treba naslijediti Hubble kao NASA-inu vodeću misiju u astrofizici. Prva slika sa JWST-a objavljena je javnosti putem konferencije za novinare 11. jula 2022.[5]
Primarno ogledalo JWST-a sastoji se od 18 heksagonalnih segmenata ogledala napravljenih od pozlaćenog berilijuma koji zajedno stvaraju ogledalo prečnika 6,5 metara (21 stopu), u poređenju sa Hubbleovim 2,4 m (7,9 stopa). Ovo daje JWST-u površinu za prikupljanje svjetlosti od oko 25 m2, oko šest puta više od Hubblea.
Za razliku od Hubblea, koji posmatra u bliskom ultraljubičastom, vidljivom i bliskom infracrvenom (0,1–1,7 μm) spektru, JWST će promatrati u nižem frekvencijskom rasponu, od dugovalne vidljive svjetlosti (crvene) do srednje infracrvene (0,6–28,3 μm) ).
Teleskop mora biti izuzetno hladan, ispod 50 K (−223 °C; −370 °F), tako da infracrvena svjetlost koju emituje sam teleskop ne ometa prikupljenu svjetlost. Raspoređen je u solarnoj orbiti u blizini Lagrange tačke Sunce–Zemlja L2, oko 1,5 miliona kilometara od Zemlje, gde ga njegov petoslojni zaštitni štit štiti od zagrijavanja Sunca, Zemlje i Mjeseca.
Prvobitni dizajni za teleskop, tada nazvan Svemirski teleskop nove generacije, kreiran je 1996. Dvije konceptualne studije su naručene 1999, za potencijalno lansiranje 2007. i budžet od milijardu američkih dolara. Program je bio opterećen ogromnim prekoračenjem troškova i kašnjenjima; veliki redizajn 2005. doveo je do sadašnjeg pristupa, sa izgradnjom završenom 2016. uz ukupnu cijenu od 10 milijardi američkih dolara.