From Wikipedia, the free encyclopedia
Strabon (grčki: Στράβων, živio oko 63/64. godine p. n. e. do 24. godine n. e.), bio je antički grčki historičar, geograf i filozof. Strabon je autor djela pod nazivom Geografija (grčki: Γεωγραφικά - Geografika), od 17 tomova - knjiga koje sadrže historijske i geografske podatke i opise ljudi i mjesta iz njegovog vremena.
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Strabon je rođen u bogatoj porodici iz Amaseje na Pontu, (današnja Amasya, Turska), koji je postao dijelom Rimske države upravo u vrijeme oko njegovog rođenja. Pont je pao u ruke Pompeju (u to vrijeme je bio general) oko 63. godine p. n. e. nakon ubistva ili samoubistva kralja Mithidrata VI. Sam Strabon u knjizi 12.3.41 navodi da su Rimljani osvojili Bithyniu (današnja Anatolija) "malo prije njegovog vremena".
Učio je kod nekoliko geografa i filozofa, prvo u vlastitom kraju, a kasnije i u Rimu. U filozofiji je bio stoik, a u politici zagovornik rimskog imperijalizma. Kasnije je išao na brojna i daleka putovanja, među ostalim, posjetio je Egipat, plovio rijekom Nil i stigao do kraljevstva Kush (područje današnjeg Sudana). Nije tačno poznato kada je napisao Geografiju iako naznake u njoj smještaju završnu verziju u vrijeme vladavine cara Tiberija. Neki smještaju njegove prve skice u vrijeme oko 7. godine n. e. a drugi oko 18. godine n. e. Posljednji zapisi kojima se može odrediti datum odnose se na smrt mauretanijskoga kralja Jube II (23. godine n. e.) za kojeg kaže da je "nedavno preminuo". Ako se pretpostavi da "nedavno" znači period do 1 godine onda se za Strabonovu smrt može predložiti nekoliko datuma smještenih odmah nakon 23. godine n. e.
Strabonova Historia je izgubljena: sam Strabon se pozivao na nju a i drugi antički autori je pominju. Sve što je ostalo od nje jest fragment papirusa koji se danas čuva na univerzitetu u Milanu, Italija.
Geografija je sveobuhvatno djelo na grčkom jeziku u 17 knjiga koja se može smatrati enciklopedijom geografskog znanja u Strabonovo vrijeme. Sačuvana je u cjelosti, osim nekih dijelova iz knjige 7. Iako pokriva cijeli svijet u ono vrijeme poznat Grcima i Rimljanima, pati od nekoliko mana: stalna i nametljiva odbrana pjesnika Homera kao geografskog izvora nasuprot izostavljanju savremenijih autora, kao što je Herodot, koji je zajedno sa Strabonom često bio očevidac onoga o čemu je izvještavao; zaokupljenost zapisnikom često s varavim zaključcima, te kritika drugih pisaca; naročito grčki apriorni stav prema činjenicama tražeći da ih se izvodi uz čistu primjenu razuma.
Ukratko, nedovoljno činjenične geografije a previše zaključaka. Ipak, njegovi opisi slabije poznatih područja ipak su opskrbila moderne naučnike vrijednim historijskim podacima o metodama antičke geografije i o mnogim starijim geografima čija djela nisu sačuvana.
Geografija je važan izvor podataka o antičkom svijetu, naročito kada su ti podaci potvrđeni drugim izvorima. Među stranicama Geografije nalazi se i mapa Evrope (slika dolje).
Tridesetak rukopisa prijepisa Geografije ili njenih dijelova je sačuvano, većina njih su srednjovjekovni prijepisi prijepisa, iako postoje fragmenti s papirusnih svitaka koji su prepisani oko 100. - 300. godine. Naučnici su ulagali napore tokom vijeka i po kako bi napravili izdanje što približnije onome kako ga je Strabon napisao. Završno izdanje izdano je 2002. godine pojavljujući se po jedan svezak godišnje.
"Strabo" - "razrok" je naziv kojim su Rimljani označavali osobu čije su oči bile iskrivljene ili izobličene. Pompejev otac se zvao "Pompeius Strabo". Osoba rodom sa Sicilije koja je imala jasan vid kojim je mogla vidjeti stvari na velikoj daljini kao da su blizu također je nazivana "Strabo".
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
