Središnja Hrvatska
regija u Hrvatskoj / From Wikipedia, the free encyclopedia
U suvremenoj geografiji pojmovi Središnja Hrvatska i Planinska Hrvatska koriste se za opisivanje većine područja ponekad historijskog poznatog kao Hrvatska ili Uža Hrvatska, jedna od četiri historijske regije Hrvatske, zajedno s Dalmacijom, Istrom i Slavonijom. Nalazi se između Slavonije na istoku, Jadranskog mora na zapadu i Dalmacije na jugu. Regija nije zvanično definisana, a granice i opseg različito opisuju različiti izvori. Pojam Središnja Hrvatska odnosi se na sjeveroistočni dio, a pojam Planinska Hrvatska na jugozapadni dio teritorije (krajnji zapadni dio je poznat kao Hrvatsko primorje). Isto tako, umjesto njih mogu se koristiti termini 'Zagrebačka makroregija' i 'Riječka makroregija'. Središnja Hrvatska je najznačajnije ekonomsko područje države, koje doprinosi više od 50% hrvatskog bruto domaćeg proizvoda. Glavni grad Hrvatske, Zagreb, najveći je grad i najvažnije ekonomsko središte središnje Hrvatske.
Središnja Hrvatska Centralna Hrvatska |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Položaj na karti
|
||||||
Država | Hrvatska | |||||
Glavni i najveći grad | Zagreb 45°48′47″N 15°58′39″E | |||||
Službeni jezik | hrvatski | |||||
Pismo | Latinica | |||||
Etničke grupe | Hrvati | |||||
Religija | Rimokatoličanstvo | |||||
Demonim | Hrvat | |||||
Upravni oblik | Regija | |||||
Površina | ||||||
• Ukupno |
28.337 km2 | |||||
Stanovništvo | ||||||
• Ukupno |
2.215.620 | |||||
• Gustoća |
78/km2 | |||||
Središnja Hrvatska nije službena podjela Hrvatske, nego je historijska regija.[1] |
Užu Hrvatsku čini nekoliko vlastitih manjih regija: Lika, Gorski Kotar, Zagorje, Međimurje, Hrvatsko primorje, Podravina, Posavina, Kordun, Banovina, Prigorje, Turopolje, Moslavina i Žumberak. Regija pokriva 28.377 km2 zemlje i ima 2.418.214 stanovnika. Uža Hrvatska se prostire na granici između Dinarida i Panonskih nizija. Granica ove dvije geomorfološke cjeline ide od Žumberka do Banovine, uz rijeku Savu. Područje Dinarida obilježeno je kraškom topografijom, dok se u Panonskoj niziji nalaze ravnice, posebno u riječnim dolinama (duž Save, Drave i Kupe) ispresijecane brežuljcima i planinama razvijenim u obliku horsta i grabena. Lika i Gorski Kotar dio su Dinarida i sadrže pet od osam planina u Hrvatskoj viših od 1.500 metara. Na tom području prevladava topografija krša, što rezultira specifičnim reljefnim oblicima i hidrologijom zbog interakcije krša i vodotoka regije (npr. Plitvička jezera). Veći dio regije ima umjereno toplu i kišovitu kontinentalnu klimu, iako na većim nadmorskim visinama ima znatnog sezonskog snijega. Regija pripada gotovo isključivo slivu Crnog mora i uključuje većinu velikih rijeka koje teku u Hrvatskoj.
Granice uže Hrvatske oblikovane su teritorijalnim gubicima srednjovjekovne Hrvatske od strane Venecijanske Republike i osmanlijskim osvajanjem počevši od 15. vijeka. Zapravo, sama Hrvatska labavo odgovara onome što se nazivalo reliquiae reliquiarum olim magni et inclyti regni Croatiae (relikvije relikvija nekadašnje velike i slavne Kraljevine Hrvatske) i kasnije Kraljevine Hrvatske unutar Habsburške monarhije. Regija sadrži većinu od 180 očuvanih ili restauriranih dvoraca u Hrvatskoj, jer je kroz svoju historiju bila pošteđena ratne štete velikih razmjera. Varaždin i Zagreb zauzimaju kulturno istaknuto mjesto među gradovima regije. Zapad regije predstavlja prirodnu barijeru između Jadranskog mora i Panonskih nizija, a to je, uz osmanlijska osvajanja i rezultirajući status vojne granice, doprinijelo relativno lošem razvoju privrede i infrastrukture tog područja.