Spahovića kula u Bihovu

Spahovića kula , (stara kuća Dživar), je stambeno-fortifikacijski objekat iz osmanlijskog perioda u naselju Bihovo, općina Trebinje, Bosna i Hercegovina. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.^[1]

Lokacija

Selo Bihovo se nalazi u Dživarskom polju, 5 km južno od Trebinja, na putu Trebinje - Dubrovnik. Značenje arapske riječi «dživar» jeste: susjedstvo, neposredna blizina, okolina.

Historija

Dživar je kraj u istočnoj Hercegovini koji se nalazi južno od Trebinja i u kojem su za vrijeme osmanske vlasti živjeli muslimani (Alijagići, Budalice, Busuladžići, Hadžovići i Spahovići), koji su 1684. godine protjerani iz Risna i 1687. godine iz Herceg Novog. U to vrijeme u Dživaru i okolini izgrađeno je više objekata. Tako je u Donjem Čičevu u XVII vijeku sagrađena džamija, zgrada mekteba, čatrnja i prostrano groblje.

O vremenu izgradnje kule nema podataka, ali prema građevinskim detaljima izgrađena je krajem XVIII vijeka. Danas je u lošem stanju, nije u funkciji, a od objekata su ostali zidovi kule, konak, ekonomski objekat, zidovi mutvaka i zidovi dvorišta.^[2]

Opis

Kompleks sačinjavaju prostori za stanovanje i prostori za vođenje domaćinstva. Prostori za stanovanje su: kula koja je centralna građevina i konak ili gostinjska kuća, koja se nalazi nešto sjevernije od kule. Prostori za vođenje domaćinstva su: ekonomska zgrada koja se nalazi u prednjem dvorištu, zatim ljetna kuhinja i staja. Objekat staje je bio prizemni, sa kamenim zidovima i dvovodnim krovom. Ostaci zidova ovog objekta se nalaze se na sjeverozapadnom dijelu kompleksa, na samom njegovom kraju..^{[2] [2]}

Kompleks Spahovića kula sa dvorima je građevinski u lošem stanju. Objekti već duže vremena nisu u funkciji, napušteni su.

Literatura

• Salih Rajković, Kule i odžaci u Hercegovini Stambeno-fortifikacioni objekti, Naučno-istraživački rad, Sarajevo, 1982.
• Hivzija Hasandedić, Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini, El-Kalem, Sarajevo, 1990.

Reference

1. "Spahovića kula" (PDF). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 9. 2. 2017.^{[mrtav link]}
2. "Hamdija Kreševljaković, KULE I ODŽACI U BOSNI I HERCEGOVINI" (PDF). Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, Veselin Masleša, 1991. Pristupljeno 9. 2. 2016.

Vanjski linkovi

Portal Bosna i Hercegovina